U raljama birokratije: Dok zdravi pune budžete, bolesni mole za marku iz budžeta

Kardiovaskularne bolesti najveći su uzročnik smrti u Bosni i Hercegovini. Mnoge operacije moguće je uraditi u našoj zemlji, ali građani za njih nemaju novca. Federalni Fond solidarnosti ne pokriva sve zahvate. S druge strane, pacijenti zbog dugih lista čekanja i hitnosti potrebe za operacijom imaju jednu alternativu – odlazak u inozemstvo, za šta, također, treba novac. Stoga se nameće pitanje – je li sistem zakazao i kome su građani prepušteni?

Kompleksan zdravstveni sistem, rasparčan na entitetski pa i kantonalni nivo znači veće troškove, ali i manje nade za pacijente koji hitno trebaju liječenje. Federalni fond solidarnosti, koji je često prva adresa pacijentima za finansiranja troškova liječenja, ne pokriva sve zahvate, piše Federalna.ba.

U prošloj godini prihodi Fonda su iznosili 205.498.212 KM. Od ovih sredstava skoro 175 miliona KM su prihodi iz doprinosa, a 30.500.000 KM iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.

“Pitanje i finansiranja i upravljanja Fondom solidarnosti već duže vrijeme Vlada Federacije stavila je po strani. Ne poštuje se zakonski okvir kojim je i propisan način finansiranja, što onda za posljedicu ima i kapacitet tog fonda solidarnosti i obuhvat usluga – što se na kraju odražava na zdravlje pacijenata, odnosno građana Federacije Bosne i Hercegovine”, ističe Dalibor Đerić, koordinator u Centrima civilnih inicijativa.

Upit upućen Vladi Federacije Bosne i Hercegovine preusmjeren je resornom Ministarstvu zdravstva i Zavodu osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, no oni pred kamere FTV-a nisu željeli. U pismenom odgovoru iz Zavoda poručuju da liste usluga koje pokriva Fond moraju biti proširene:

“Zavod je pokrenuo inicijativu za izmjenu sadržaja usluga i programa i taj postupak je u toku.”

Na osnovu kompletiranih podataka u posljednje dvije godine Zavod osiguranja i reosiguranja Federacije je za različite vrste liječenja osigurao 122.550.294 KM. Na taj način pomogli su 27.006 pacijenata. No, liste zahtjeva su mnogo veće i nemoguće je pomoći svima. U Bosni i Hercegovini ne postoji precizan registar onih koji trebaju liječenje. Bolesni nemaju vremena za čekanje i uređenje propisa i protokola nadležnih institucija. Oni spas traže u humanitarnim organizacijama i dobročinstvu građana.

“Prošle godine smo za liječenje utrošili oko sedam miliona maraka, a pretprošle 3,8. Sama ta činjenica govori da je došlo do povećanog broja zahtjeva oboljelih bh. građana prema organizaciji Pomozi.ba, ali i drugim organizacijama koje pomažu”, naglasila je Saliha Rokša, glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba.

A primarno brigu o zdravlju pacijenata trebale bi da vode zdravstvene institucije. No, umjesto pomoći pacijent postaje predmetom birokratije. Evo primjera: u Bosni i Hercegovini se radi operacija transkateterske implantacije aortnog zaliska, no nje nema na listi koju pokriva Federalni zavod osiguranja. Operacija košta od 50 do 70 hiljada maraka. Šta kada porodica nema sredstava, a godinama su osiguraniku uredno uplaćivani doprinosi?

“Ističemo da ovakav operativni zahvat nije u programu Federalnog fonda solidarnosti, ali to ne isključuje mogućnost i obavezu da se to finansira na teret sredstava kantonalnog zavoda kod kojeg je pacijent osiguran.”

Konkrentno za ovaj primjer iz kantonalnog zavoda je moguće izdvojiti 20% sredstava od iznosa operacije. Iz Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja kažu da su osiguranicima SBK-a za liječenja u periodu od četiri godine uplatili oko 20 miliona maraka, a to je više od ostvarenih prihoda iz kantona. S ciljem rješavanja očiglednog problema finansiranja Zavoda za osiguranje i reosiguranje Federacije, CCI priprema strateški dokument koji će biti predat nadležnim institucijama.

“Sistemsko rješenje mora postojati i ono mora biti okrenuto ka pacijentima. Da li je ono najednostavnije za državu i adminstrativne jedinice koje upravljaju sistemom – manje je bitna stvar. To je stvar njihovih vještina da naprave sistem koji mora zadovoljiti potrebe pacijenata”, dodaje Đerić.

A potrebe pacijenata su lijekovi, hitne operacije, transplantacije i troškovi postoperativnog liječenja. Porazne statistike oboljelih i duge liste čekanja su u porastu. U međuvremenu, ovo pitanje izazvalo je burnu raspravu na ovosedmičnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj je podržan Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za ovu godinu koji iznosi gotovo 245 miliona maraka. Na ovaj način bi pacijenti trebali dobiti bolji tretman jer, kako rekoše naši sagovornici, Hipokratova zakletva ne smije imati cijenu.