U porodičnom nasilju u 35 posto slučajeva žrtve muškarci

Muškarci iako nisu izolovani od nasilja u porodici, rijetko se odluče takve slučajeve prijaviti policiji. Statistika porodičnog nasilja u Bosni i Hercegovini kaže da su muškarci u 35 posto slučajeva žrtve, dok su žene u 65 posto slučajeva. U našoj državi postoji dobar Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, međutim implementacija zakona je često veoma loša.

Česta tema u javnosti je nasilje nad ženama u porodici. Statistika nasilja u porodici je poražavajuća i pokazuje da je svaka treća žena žrtva nasilja u Bosni i Hercegovini. Međutim, šta je sa muškarcima koji trpe porodično nasilje? Da li takvih slučajeva ima u BiH, pitali smo Nerminu Vehabović-Rudež, psihologinju i psihoterapeutkinju iz Centra za mentalno zdravlje.

– Niko nije zaštićen od nasilja, samo je pitanje učestalosti. Najčešće su žene žrtve nasilja i zato se možda o tome najviše govori. Međutim, nisu rijetki slučajevi da i muškarci budu žrtve nasilja. Imala sam slučajeve da su mi dolazile žene koje su imale zabranu pristupa muškarcu – kazala je za Faktor Vehabović-Rudež.

Zbog činjenice da su žene češće žrtve nasilja u porodici te da su one slabiji spol, u društvu nije stvorena empatija spram muškaraca koji trpe nasilje, iako postotak nasilja nad muškarcima uopće nije zanemariv.

– Ako bismo hipotetizirali o mogućim razlozima zbog kojih muškarci općenito rjeđe traže psihološku pomoć u odnosu na žene, a podaci ukazuju da je omjer 35 posto naspram 65 posto u korist žena, mi vjerujemo da se radi o društvenom očekivanju i percepciji vlastite uloge muškaraca da moraju sami pronaći rješenje za sve porodične poteškoće i probleme – ističu iz Kantonalne javne ustanove “Porodično savjetovalište”.

Iz ove ustanove navode da do sada nisu imali slučaj prijave fizičkog nasilja nad muškarcima od supružnice, ali po svakoj prijavi bilo koje vrste nasilja uglavnom slučaj prijavljuju policiji.

– Kada tokom savjetodavno-terapeutskog tretmana dođemo u kontakt sa korisnikom koji trpi fizičko nasilje, postupamo na način predviđen Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, dakle prijavljujemo nasilje nadležnoj policijskoj upravi ili radimo na osnaženju korisnika kako bi on sam prijavio nasilje – kazali su iz Porodičnog savjetovališta.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u BiH je jako dobar, no njegova implementacija je često loša, ističe Vehabović-Rudež.

– Generalno naš zakon o porodičnom nasilju je jako dobar. Međutim, u provedbi on ima svoje smetnje. Tu na prvom mjestu su policajci, koji vrlo često, kad se prijavi nasilje u porodici, ne provode adekvatno tu proceduru. Oni pokušavaju pomiriti partnere ili zbog toga što će se pojaviti opetovano nasilje, smatraju da to ne treba tretirati te da će nasilnik i žrtva ponovo biti zajedno. Tako je sigurno i u odnosu prema muškarcima, mada bi to trebalo pratiti da li muškarac policajac daje podršku muškarcu žrtvi nasilja.

Implementacija zakona vjerovatno je loša i zbog činjenice da se u bosanskohercegovačkom, pa i balkanskom društvu pod nasiljem smatra isključivo fizičko zlostavljanje. Takva vrsta nasilja je rjeđa u slučaju kada je muškarac žrtva, ali svakako ne smijemo zanemariti i to da se pod nasiljem u porodici podrazumijeva i psihološko, ekonomsko te emotivno nasilje.

– Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme susrećemo sa problemom ekonomskog nasilja kojim su izloženi muškarci od bivših supruga, a na način da nakon razvoda braka, u procesu podjele bračne stečevine supruge žele zadržati većinu imovine, skrivaju svoju ušteđevinu ili zloupotrebljavaju mogućnost pristupa računima svojih supružnika, otuđujući njihovu zajednički stečenu ušteđevinu – ističu iz kantonalnog porodičnog savjetovališta.

– Ono što je sigurno različito od nasilja nad ženama jeste da je prisutnije psihološko nasilje nad muškarcima nego fizičko. Iako i sad možemo vidjet da žene imaju i fizičku snagu, što će sigurno dovesti i do slučajeva fizičkog nasilja nad muškarcima – kazala je Vehabović-Rudež.

Jednom takvom primjeru smo svi svjedočili. Nedavno je bio viralan snimak na kojem žena tuče muža na jednom parkingu u Tuzli. Iako je žena fizički manja od supruga, on je gotovo spuštenih ruku primao udarce.

– Suština zbog koje dolazi do nasilja jeste da se zlostavljač osjeća nadmoćnim u fizičkom i psihičkom smislu nad žrtvom – poručila je psihologinja.

Za žene koje su žrtve nasilja u BiH postoje sigurne kuće u kojima dobiju fizičku zaštitu i psihološku pomoć. Takva vrsta zaštite za muškarce kao žrtve porodičnog nasilja u BiH nema. Međutim, postoji niz mjera, kao što su zabrane prilaska koje djelimično žrtvu mogu zaštititi od zlostavljača. Da bismo osnažili žrtve da prijavljuju nasilje, potrebna je konkretna sistemska zaštita, a da bismo muškarce koji su žrtve porodičnog nasilja osnažili da nasilje prijavljuje, prije svega je potrebno o tome govoriti i tu temu detabuizirati.

– Kao i za svaki drugi problem koji u društvenoj zajednici predstavlja tabu, i rješavanju problema nasilja nad muškarcima treba pristupiti skretanjem pozornosti javnosti na ovu temu, istupima stručnjaka, senzibiliziranjem profesionalaca i građana za razumijevanje nasilja nad muškarcima kao društvenog problema – poručuju iz KJU Porodično savjetovalište.

Faktor