U ovu zemlju Evropljani hrle na operacije, povoljnije su, ali skrivaju rizik

Mnogi Evropljani odlaze u Tursku na plastične operacije. Usluga je brza i kvalitetna i, što je najvažnije, mnogo povoljnija. No problemi nastaju kod komplikacija.

Ulrike (ime promijenjeno) je jednostavno bila loše sreće. Pritom je priča počela uspješno. Ova 64-godišnja Hanoveranka je 2021. otputovala u tursku Antalyju na operaciju smanjenja želuca. U mjesecima koji su nastupili je izgubila preko 30 kilograma. No tada su nastupili problemi s viškom kože, što se često događa osobama koje naglo izgube na težini. Nakon toga je ponovno otputovala u Tursku prvo na zatezanje kože na licu. I to je potez koji je zažalila, piše Deutsche Welle.

Ogroman posao sa zdravstvenim turizmom

Ulrike je jedna od mnogih koje u Tursku odlaze na plastičnu operaciju. Samo prošle godine tzv. zdravstvenim turizmom Turska je ostvarila promet od preko 2,1 milijardu eura. Čak je tijekom pandemijske 2021. u Turskoj boravilo oko 664.000 osoba kako bi se podvrglo nekom od zdravstvenih tretmana. Kako javlja turska novinska agencija Anadolu, u Turskoj se dnevno obavi preko 2.000 operacija transplantacije kose. 70 posto pacijenata dolazi iz Europe, ostatak iz arapskih zemalja.

Ulrike je za svoj “facelifting” platila oko 4.000 eura, uključujući let. To je od 30 do 50 posto povoljnije nego u Njemačkoj. Estetski kirurg Bernd Loos naravno na ovakva putovanja gleda kritično. “Liječnik koji u Turskoj obavlja zahvat u pravilu nikada prije nije vidio svog pacijenta”, kaže Loos.

No on ne dvoji u stručnost svojih turskih kolega: “Može Vam se i u Njemačkoj dogoditi da naletite na nekoga tko ne zna svoj posao”, kaže ovaj njemački liječnik.

Ulrike je ispočetka bila zadovoljna svojim zahvatom: višak kože na podbratku i obrazima je nestao, koža glatka. U travnju ove godine je još jednom zbog manje korekcije otputovala u Tursku. No tada su počeli problemi. Nakon posljednjeg zahvata je primijetila da joj je jedna obrva umrtvljena, zatim su počeli popuštati konci.

“Trenutno izgledam kao prije operacije”, kaže Ulrike. I prijateljica koja joj je preporučila kliniku je doživjela isto. I kod nje je koža na bedrima počela popuštati nedugo nakon operacije zatezanja.

Amerikanka s istanbulskom adresom Sarah Muna Kasule je osnovala organizaciju Surgery Savior koja se brine za osobe koje imaju loša iskustva s turskim liječnicima. Ona također smatra da su turski liječnici u pravilu dobro obrazovani i zbog mnogih zahvata posjeduju potrebno iskustvo. No za strance je teško proučiti koji liječnik ima dobre preporuke, a koji je upao u oči zbog brzopletih i loše obavljenih zahvata. Surgery Savior pomaže prije svega kod prijevoda, ali i savjetuje potencijalne pacijente kako se pripremiti na zahvate od kojih su neki, poput “Brazilian Butt Lift” (povećanje stražnjice) vrlo zahtjevni i iziskuju mirovanje od nekoliko tjedana nakon operacije.

Smrtni slučajevi

Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije u međuvremenu na svojim stranicama upozorava potencijalne pacijente u Turskoj na opasnost mogućih posljedica. Prema ovim informacijama samo je 2019. 20 osoba umrlo od posljedica pogrešnog tretmana. Kasule smatra da mnoge od ovih tragedija počivaju na želji pacijenata da sve operacije izvedu brzo i odjednom što je veliko opterećenje za organizam, piše Deutsche Welle.

Umirovljenica Ulrike je u međuvremenu u cijelu priču uključila svog odvjetnika. Klinika u Turskoj joj je u međuvremenu ponudila povrat novca uz uvjet da o tomu ne izlazi u javnost. Sljedeće godine će kod jednog plastičnog kirurga u Hamburgu izvršiti isti zahvat.