U Njemačkoj se sve više krade bakar

U Njemačkoj su krađe metala, uglavnom bakra, sve više na naslovnicama. Metal je skup i zato ga lopovi traže, a oni su sve bolje organizovani i sve suroviji.

Željeznica u Njemačkoj ne posluje dobro. U bliskoj budućnosti će morati da obnovi skoro cjelokupnu infrastrukturu. Osim toga, željeznica mora da se bori s još jednim problemom koji je također košta čitavo bogatstvo – krađom bakra. Samo u prošloj godini, kako piše list Handelsblat, pričinjena joj je šteta od oko 6,6 miliona eura.

Handelsblat je izračunao da su samo ove godine pogođena 2.644 voza, što je rezultiralo sa više od 700 sati kašnjenja i to samo zato što kriminalci od željeznice kradu metal. Osim kašnjenja u lancima snabdijevanja, mnoga preduzeća ovise o blagovremenim isporukama sirovina ili poluproizvoda, jer više nemaju ništa u skladištima, a tu su još i stotine hiljada nezadovoljnih putnika i turista.

No, lopovi ne pljačkaju samo željeznicu. Krađe obojenih metala generalno su u porastu. Na gradilištima, na privatnim zgradama, pa čak i na crkvenim tornjevima, nijedan bakarni dio više nije siguran. Aktuelni događaj: Ogromnu štetu je zbog krađe i prevare pretrpio jedan hamburški proizvođač bakra. U pitanju je trocifrena milionska suma.

Oskudica bakra

Bakar je veoma tražen zbog svoje provodljivosti električne energije. Bolje je samo srebro, koje je doduše puno skuplje. Za sve električne uređaje, od tostera do električnih automobila, potreban je bakar. Joachim Berlenbach, osnivač i izvršni direktor ERI AG (Earth Resource Investment), iskusni je stručnjak u ovoj oblasti. On ne sumnja da će se “buduća potražnja za bakrom značajno povećati”.

On kao primjer navodi dobijanje električne energije iz energije vjetra.

“Pomislite samo na turbinu na vjetar koja proizvodi struju rotirajući bakarni kalem iznad magnetnog polja. Po megavatu (MW) energije vjetra vam je potrebno pet do devet tona bakra, u zavisnosti od toga da li je turbina na kopnu ili na moru”, objasnio je Berlenbach.

Siguran je da će potražnja nastaviti da raste.

“Da bismo postigli ciljeve dekarbonizacije radi zaštite i očuvanja životne sredine, jednostavno nemamo dovoljno ove kritične sirovine. To često ignorišu zagovornici energetske tranzicije”, napomenuo je.

Zašto je bakar tako skup

Odnos ponude i potražnje određuje cijenu i kod bakra. Berlenbach je za Deutsche Welle (DW) rekao da je ekonomski razvoj u zemljama u razvoju od velike važnosti. Ako se BDP poveća u zemljama poput Kine i Indije, tamo će se povećati i životni standard.

“Više automobila će se voziti, bit će potrebna klimatizacija i bit će izgrađene kuće s električnim vodovima. Potražnja za energijom, strujom, a samim tim i bakrom će se značajno povećati”, ukazao je.

Njegov institut ERI AG izračunao je da je u historiji čovječanstva do sada iskopano 700 miliona tona bakra, a može se “izračunati da će nam otprilike ista količina bakra biti potrebna u narednih 30 godina”.

Istovremeno, “postaje sve teže pronaći i iskopavati ležišta bakra. Postojeća geološka nalazišta su fokusirana na nekoliko zemalja (npr. Čile, Kongo), gdje geopolitički rizik za rudarske kompanije nije beznačajan. Ove kompanije će na sebe preuzeti visok rizik samo ako je ekonomski isplativo”.

Gdje ide ukradeni metal

List Tagesspiegel citira generalnog direktora Udruženja njemačkih trgovaca i reciklera metala (VDM) Ralfa Schmitza koji je naveo da je u Njemačkoj postalo teško riješiti se ukradenog obojenog metala, jer se lični podaci poslovnih partnera evidentiraju sa svakom prodajom. U slučaju većih krađa, članovi VDM bili bi upozoreni.

“Trgovcima je dobro poznato šta je ukradeno. Poljska ima sistem koji je isto tako dobar kao kod nas u Njemačkoj”, izjavio je.

Stoga pretpostavlja da kradljivci metala radije prodaju svoj plijen u inostranstvu. Posebno zato što carina ne može adekvatno da kontroliše takvo kretanje robe.

“Većina materijala više ne ide u Evropu. Većina materijala, to je moja teorija, transportuje se prekomorskim kontejnerima”, rekao je Schmitz za Tagesspiegel.

“Ne postoji zamjena za bakar”

Lopovi ne samo da postaju sve organizovaniji, već su očigledno i sve nemilosrdniji. Tokom istrage o milionskoj krađi u Aurubisu, na primjer, prema izvještajima medija, zvaničnici su zaplijenili dio ukradene robe, deset vozila, više od 200.000 eura u gotovini i nekoliko komada vatrenog oružja uključujući municiju.

Stručnjak za sirovine Berlenbach podsjeća na svoje vrijeme provedeno u Južnoafričkoj Republici.

“Kada sam živio u toj zemlji, problem krađe bakra je bio na sličan način dramatičan: jednom su cijele telefonske linije u našoj ulici u Johanesburgu bile pokidane”, ispričao je.

Uprkos iskustvu s krađom bakra u Južnoafričkoj Republici, Berlenbach ne može spontano da smisli odgovarajuću zaštitu ili protivmjeru da zaustavi lopove. Čini se da poslovni model pirata bakra i drugih obojenih metala za sada ima osiguranu budućnost. Jer, kako je Berlenbach izjavio za DW, nažalost, ne postoji zamjena za kablove od bakra – to je fizika.