U istraživanjima Bosna i Hercegovina okarakterisana kao pušačko društvo

Bosna i Hercegovina, zemlja s više od 1,3 miliona građana koji svakodnevno konzumiraju cigarete, suočava se s ozbiljnim izazovima u borbi protiv pušenja. Prestanak pušenja jedan je od najtežih, ali i najvažnijih koraka za zdravlje pojedinaca i cjelokupnu zdravstvenu sliku društva. Iako je proces izazovan, nije nemoguć.

Svake godine milioni ljudi širom svijeta uspješno ostavljaju cigarete, birajući zdraviji način života. Uz adekvatne strategije, podršku zajednice i primjenu manje štetnih alternativa, prestanak pušenja može postati dostižan cilj, pružajući priliku za bolju i zdraviju budućnost.

O ovoj temi nedavno je govorio doktor Ognjen Brborović, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Naglasio je važnost smanjenja štetnosti pušenja i potencijalne koristi za zdravlje građana BiH, osvrćući se na nove kategorije proizvoda za pušenje.

„Svjetski, evropski i balkanski trendovi pokazuju da se pušenje treba smanjiti, kako bi se smanjio broj pušača i prostorija u kojima se puši. Švedska, s 5% pušača, pokazuje da je moguće prestati pušiti, iako je proces težak,“ izjavio je Brborović u podcastu Nezavisnih novina.

Brborović je istakao važnost e-cigareta, grijanih bezdimnih duhanskih proizvoda i nikotinskih vrećica kao manje štetnih alternativa tradicionalnim cigaretama. Na konferenciji „Novi proizvodi – znanost i inovacije“ održanoj u Rovinju krajem 2023. godine, objasnio je da nikotin sam po sebi nije glavni uzročnik raka, bolesti pluća, bolesti srca ili moždanog udara, već toksične hemikalije sadržane u duhanskom dimu.

„Svi novi proizvodi su manje štetni od običnih cigareta. Dim je najštetniji, tako da ništa nije tako loše kao obična cigareta,“ kazao je Brborović.

Stručnjaci smatraju da zabrane pušenja ne daju rezultate te da su potrebne kombinacije mjera i alata za prestanak pušenja. Brborović je istakao tri principa: smanjenje dostupnosti proizvoda, smanjenje štetnosti i povećanje cijena. Regulacija novih generacija proizvoda može znatno promijeniti situaciju, kao što pokazuje švedski model.

Švedska, koja je regulisala uporabu snusa, pokazuje da je moguće smanjiti broj pušača cigareta. Brborović smatra da bi prelaskom odraslih pušača na bolje alternative bila napravljena najveća javno-zdravstvena intervencija u posljednjih nekoliko desetljeća.

„Evropska Unija ima cilj smanjiti broj pušača ispod 5% do 2040. godine. Iako to izgleda prilično nedostižno u Bosni i Hercegovini, nije nemoguće napraviti određeni pomak,“ zaključio je Brborović.

Prema istraživanjima Cochrane, broj pušača u Bosni i Hercegovini koji mogu prestati pušiti uz e-cigarete iznosi 80.400, što je trostruko više od broja pušača koji prestaju samostalno ili uz dostupne terapije. To bi značajno unaprijedilo javno zdravstvenu statistiku zemlje.

S pravim mjerama i alatima, Bosna i Hercegovina može krenuti ka zdravijoj budućnosti, smanjujući broj pušača i unapređujući kvalitet života svojih građana.