U iščekivanju proširene crne liste Amerike: Korupcija, ugrožavanje Dejtona, podrivanje države BiH – najbrži put do sankcija od SAD

Najviše sankcija posljednjih godina uvelo je tamošnje ministarstvo finansija, odnosno Ured za kontrolu imovine stranaca.

Podrivanje države Bosne i Hercegovine, ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, korupcija, narušavanje funkcioniranja demokratije i brojne druge aktivnosti najbrži su put do sankcija od Sjedinjenih Američkih Država.

Pitajte to brojne sadašnje i/ili bivše funkcionere iz naše države koji su na samom vrhu te liste, iz oba bosanskohercegovačka entiteta. Mada, ruku na srce, prevladavaju oni iz manjeg entiteta Republika Srpska.

Ministri, premijeri

Prije samo nekoliko dana na crnoj listi našli su se Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, Savo Cvijetinović, član Izvršnog odbora SDSD-a, te Duško Perović, dugogodišnji šef predstavništva RS u Moskvi. A u narednim danima očekuje se proširenje ovog spiska. Upravo zbog toga „Dnevni avaz“ objavljuje ovaj specijalni prilog, da podsjetimo na dosadašnje aktivnosti ljudi iz BiH zbog kojih su sankcionirani u posljednjih nekoliko godina.

Milorad Dodik, trenutni predsjednik manjeg bh. entiteta i lider SNSD-a, sankcioniran je više puta za različite aktivnosti, a prošlog mjeseca na spisku su se našla i njegova djeca Igor i Gorica Dodik.

Porodica Dodik. Facebook

Među „zvučnijim“ imenima svakako su i aktuelna članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar iz RS Alen Šeranić, predsjednik NSRS Nenad Stevandić, kao i premijer RS Radovan Višković.

Osim njih, sankcionirani su i bivši premijer FBiH Fadil Novalić, potom Asim Sarajlić, bivši visoki funkcioner SDA koji je sankcioniran zbog političke korupcije, bivša glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić te Diana Kajmaković, tužiteljica u Tužilaštvu BiH.

Asim Sarajlić. Twitter

Nemoguće je ne spomenuti Osmana Mehmedagića Osmicu, bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) koji je na crnoj listi završio jer je koristio državnu telekomunikacionu kompaniju za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu povezani sa SDA.

Najviše sankcija posljednjih godina uvelo je američko ministarstvo finansija, odnosno njihov Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC). To znači da je sva imovina i interesi u imovini koja se nalazi u SAD – blokirana, dok su sve transakcije američkih osoba unutar (ili u tranzitu) SAD koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini sankcioniranih ili na drugi način sankcioniranih osoba zabranjene, osim ako nisu ovlaštene općom ili posebnom licencom izdatom od OFAC-a ili izuzete.

Potpis predsjednika

Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od ili u korist bilo koje sankcionirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe. Osim toga, finansijske institucije i druga lica koja obavljaju određene transakcije ili aktivnosti s kažnjenim licima mogu se izložiti sankcijama ili biti predmet izvršne radnje.

Ove sankcije potpisuje američki predsjednik, a provode ga tri ministarstva – vanjskih poslova, finansija i pravosuđa.

I dok neki, poput Dodika i njegovih istomišljenika, izjavljuju kako ove sankcije njima ne znače, jer nemaju niti će imati imovinu u SAD, na njihovu žalost, posljedice su ozbiljnije od toga. Zbog činjenice da su na crnoj listi najmoćnije sile svijeta, stranci izbjegavaju investirati i/ili počinjati bilo kakve projekte u našoj državi, što direktno šteti građanima.

Vizna politika

OFAC nije jedini koji izriče sankcije. Tu je i Stejt department čije se „kazne“ najčešće odnose na viznu politiku. Ta vrsta sankcija prvenstveno podrazumijeva zabranu putovanja u SAD, odnosno zabranu izdavanja viza. Na toj listi završavaju osobe za koje je američka administracija utvrdila da su povezane sa značajnom korupcijom.

Kao i s finansijskim odnosno imovinskim sankcijama, one su znatno jače od činjenice da sankcionirani ne mogu dobiti vizu za SAD, što može zakomplicirati putovanja u svijetu.

Broj uvedenih sankcija protiv pojedinaca i entiteta u BiH koje je Vašington uveo iznosi 120.

Avaz