U Evropi se sve češće uvodi dodatni porez na ekstraprofit banaka: Koliko je BiH daleko od toga

Posljednjih nekoliko mjeseci bankarski sektor u Evropi, ali i u svijetu može se opisati kao prilično dinamičan. Brojni usponovi i padovi bankarskih giganata, kupovine dionica i afere, samo su dio onoga što se dešava u svijetu bankarstva u proteklom periodu.

Jedna od takvih odluka, koja je imala veliki odjek naročito u evropskoj javnosti, je i ona koja se tiče odluke sve većeg broja zemalja da uvedu dodatni porez na ono što se zove ekstraprofit banaka.

Iako je to mjera koju određeni broj zemalja već primjenjuje duži period, “potres” u bankarskom svijetu izazvala je Italija koja je početkom augusta saopćila kako će uvesti jednokratni porez od 40 posto na dobit koju su banke ostvarile od kamatnih stopa.

“Sve glavne italijanske banke prijavile su mnogo bolje rezultate od očekivanih za prvih šest mjeseci te su poboljšali izglede za profit zahvaljujući višim kamatnim stopama”, navodi CNN.

Povodom odluke italijanske vlade oglasio se i potpredsjednik Matteo Salvini koji je rekao kako je ovakva odluka bila potpuno prirodna ukoliko s sagleda profit banaka.

“Treba samo pogledati profit banaka u prvom polugodištu da bi se shvatilo da se ne govori o nekoliko miliona već o milijardama”, rekao je Sallvini.

Italija će uvesti porez od 40 posto na ekstraprofit banaka (Foto: EPA-EFE)

Naravno, ovakva odluka izazvala je veliko negodovanje u bankarskom sektoru, a povodom cijele situacije oglasila se i premijerka Giorgia Meloni koja je izjavila kako je ovo najvažnija mjera koju je donijela italijanska vlada.

Iako je u međuvremenu italijanska vlada najavila kako će postojati gornja granica oporezivanja kako bi se ograničio učinak na banke i smirilo tržište, proces u kojem će se sprovesti ova odluka već je u toku, a Italiju su vrlo brzo počele pratiti i neke druge države Evrope.

To se prije svega odnosi na Rumuniju čiji je ministar finansija Marcel Bološ najavio novi paket fiskalnih mjera koje će između ostalog podrazumijevati i uvođenje poreza na izuzetne prihode banaka te porez na promet multinacionalnih kompanija koje prijavljuju malu dobit.

“Troškovi kapitalnih transfera u Rumuniji su preko 20 milijardi leja (oko sedam milijardi KM op.a.). Što se tiče bankarske aktivnosti, po modelu koji već imamo u Italiji, gdje imaju poseban porez od 40 posto, mi bismo također išli po ovoj liniji oporezivanja dodatne dobiti banaka. Upravo ovu mjeru razmatraju i zemlje članice Evropske unije”, rekao je Bološ.

Foto: EPA-EFE

Kada je riječ o susjedstvu, zemlja koja razmatra uvođenje ovakve mjere je Slovenija. Naime, ministar finansija Slovenije Klemen Boštjančič izjavio je kao Vlada planira dodatno oporezivanje banaka u iznosu od 0,2 posto bilansne sume za period od pet godina.

Država tim potezom planira da prikupi 100 miliona godišnje, odnosno pola milijarde eura u periodu od pet godina.

“Razumijemo da je bankarski sektor suzdržan u pogledu novih poreskih opterećenja, ali ipak, kao vlada, želimo da razumiju situaciju i uzmu u obzir sistemsku ulogu koju ima u finansijskom i širem ekonomskom prostoru”, naveo je ministar.

Vijest da će vlada krenuti u tom pravcu potvrdio je i premijer Robert Golob koji je rekao kako se novo oporezivanje uvodi širom Evrope te da će i Slovenija pratiti ovaj trend.

“Novo oporezivanje neće uzdrmati finansijski sistem Slovenije, a s druge strane značit će pravičan doprinos finansijskog sektora obnovi i razvoju poplavljenih područja”, ističe Golob.

Koje države su uvele dodatno oporezivanje banaka

Osim najava iz Rumunije i Slovenije te odluke Italije o uvođenju dodatnog poreza na ekstraprofit banaka, u prethodnom periodu brojne države članice EU odlučile su se na slične poteze.

Italijanski list La Stampa ranije je analizirao stanje u pojedinim državama članicama EU te su kao primjere sličnih mjera izdvojili Španiju gdje je najveći kreditor CaixaBank saopćio kako je porez koštao 373 miliona eura odnosno 44 posto od neto dobiti ostvarene u prvom kvartalu.

U slučaju Njemačke, neto prihod od kamata kod njemačkih banaka porastao je između 50 do 70 posto od pandemije koronavirusa. Ovaj skok izazvao je široku javnu debatu o mogućnosti oporezivanja ekstraprofita, ali je ministar finansija Christian Lindner poručio kako vlada odbacuje moguće uvođenje ove mjere.

Foto: I. Š./Klix.ba

Analizirajući stanje u Češkoj Republici ističe se kako je Donji dom Češkog parlamenta u novembru prošle godine odobrio porez od 60 posto na profit banaka koji premašuje 120 posto prosječnog godišnjeg prometa između 2018. i 2021. godine.

“Cilj je prikupiti 3,5 milijardi eura za finansiranje pomoći domaćinstvima i preduzećima pogođenim rastućim cijenama struje i plina”, ističe se u analizi.

Odluku o porezu na ekstraprofit razmatrala je i Švedska te je naglašeno kako je vlada ove zemlje u januaru uvela tzv. porez na rizik za institucije sa domaćim operativnim obavezama koje prelaze 14,1 milijardu dolara.

“Prikupljeni novac će se koristiti za jačanje javnih ifnansija i stvaranje prostora za pokrivanje troškova moguće finansijske krize. Porez je iznosio 0,05 posto u 2022. godine te je porastao na 0,06 posto u 2023. godini. Stockholm očekuje kako će na godišnjem nivou na ovaj način prikupiti šest milijardi kruna”, zaključuje se u analizi.

Bosna i Hercegovina mimo svih tokova

Osim Slovenije, u regiji se o uvođenju dodatnog poreza na ekstraprofit banaka razgovaralo i u Srbiji, ali i Hrvatskoj.

Ministar finansija Hrvatske Marko Primorac komentirao je poteze evropskih zemalja te je rekao kako sumnja da će Hrvatska imati porez na ekstraprofit banaka.

“U ovom trenutku mogu reći kako ne razmišljamo o selektivnim porezima te vrste. Razgovaramo o određenim rješenjima kako bi ublažili sve one odluke monetarne politike koje za nas u ovom trenutku nisu optimalne”, rekao je Primorac.

Marko Primorac (Foto: Slavko Midzor/Pixsell)

Kada je riječ o Srbiji, o potencijalnom uvođenju slične mjere za sada se raspravlja samo na nivou prijedloga, a jedan takav najavila je Nova Demokratska stranka Srbije.

“Prema navodima, bilansi banaka u Srbiji od 2014. do 2021. godine pokazuju da su imale prosječnu godišnju dobit od oko 350 miliona eura, da su 2022. godine ostvarile dobit od 750 miliona eura, a da je za šest mjeseci 2023. godine dobit svih banaka čak 607 miliona eura, što je tri puta više nego prije krize”, piše Danas.

Da li će Bosna i Hercegovina ići u smjeru donošenja sličnih mjera za Klix.ba su govorili ekonomski analitičari, ali i zvaničnici te su naglasili kako je za sada malo vjerovatno da će doći do donošenja slične mjere.

“Svaka država koja uvodi poreze mora izanalizirati pozitivne i negativne efekte. Mislim da se to ne može preliti na BiH. Fiskalna politika nije u nadležnosti Agencije za bankarstvo, zna se ko je vodi. Mi u BiH nismo imali povećanja kamatnih stopa zahvaljujući pravodobnoj reakciji koju smo imali kao regulatori. Međutim, došlo je do povećanja profita u bankarskom sektoru i analizirat ćemo u strukturi gdje je tačno došlo do tog povećanja”, rekao je direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.

Jasmin Mahmuzić (Foto: Klix.ba)

Poslovni savjetnik i ekonomski analitičar Zoran Pavlović osvrnuo se na odluku brojnih zemalja da uvedu dodatni porez na ekstra profit banaka te je naglasio kako je takva odluka opravdana.

“Situacija je takva da s jedne strane države gledaju kako mogu prikupiti sredstva za budžet. To je opravdano i razumljivo. S druge strane, kada se pogleda stopa profita koju ostvaruju firme i finansijske institucije, vidi se nesrazmjer. Ono što je tačno jeste da smo svi kao građani u nuždi za kreditima. Banke nerado smanjuju kamate bojeći se da će opasti tražnja i da neće imati dovoljno sredstava za poslovanje”, ističe Pavlović.

Naglašava kako oni sektoru koji mogu da plate više i trebaju da plate više.

“Kada se to sagleda sa aspekta profitabilnosti bilo kojeg sektora, potpuno je jasno da oni sektori koji mogu da plate više i trebaju da plate više. Pitanje je i izdvajanja za doprinose. Nije pošteno da se isti doprinosi obračunavaju na najmanje i najveće plate. Ako ćemo pošteno gledati, trebamo teret doprinosa rasporediti prema platežnim kategorijama i mogućnostima. Kada god se pojavi ekstra profit, a možemo vidjeti da se pojavljuje u periodu inflacije, može se vidjeti da uvođenje ima smisla i treba ga napraviti. Oni koji su u poziciji da ostvare ekstraprofit gledaju kako da učine trošak ili cijenu usluge jeftinijim za građane, kako ne bi pare otišle državei Ovako, to njih ne interesuje. Kao što se država nije odrekla PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove i sve ono što treba za bebe. Administracija se bogati, a građani siromaše”, ističe ekonomski analitičar.

Zoran Pavlović

Pojašnjava kako je takva pojava prepoznata i u slučaju banaka, ali da, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, slična mjera se ne može očekivati zbog niza razloga.

“Kod nas je to nemoguće jer je politika ušla u razne pore. Ako bi nešto bilo normalno i uredno da se uradi, a bude u sukobu stavova predstavnika iz političkog života onda se to ne sprovodi. U previše dijelova naših života je politika ušla pa određuje način ponašanja, a ne ekonomski racio koji bi trebao biti dominantan”, zaključio je u razgovoru za Klix.ba Zoran Pavlović.

Iako se možda očekivalo kako će tema oporezivanja dodatnog profita banaka naići i na određenu raspravu na području Bosne i Hercegovine, čini se kako se naša država i u ovom pogledu našla ispod radara. Pitanje oko kojeg se lome koplja širom Evrope, a polako i regije, bosanskohercegovačkim zvaničnicima za sada ne predstavlja preveliko opterećenje.

Klix.ba