U BiH uspješno uzgojen kikiriki, ali zainteresovanih gotovo da i nema

Da je tlo pod ovim dijelom neba pogodno za razne vrste biljaka, pa čak i one čija proizvodnja nije svojstvena našim krajevima, potvrđuje primjer mladog Gorana Čolića iz Kozarske Dubice koji je prošle godine na plodnoj ravnici podno Save uspješno uzgojio kikiriki, koji planira da sadi i dalje ukoliko pronađe tržište i stalne kupce.

Ovaj dvadesetpetogodišnji mladić, koji je po struci keramičar i nema nikakvog dodira sa poljoprivrednom proizvodnjom, došao je na ideju da zasadi kikiriki znajući da to u BiH niko ne radi.

U toj kulturi, koja je svojstvena toplijim krajevima, ugledao je šansu za sticanje dodatnog profita.

“Moja majka duže od 15 godina za kućne potrebe sadi kikiriki i znao sam da on kod nas može uspjeti. Sa djevojkom Brankom Žujić dogovorio sam se da uzmemo sjeme od mame i za sebe zasadimo jednu parcelu te se oprobamo u proizvodnji, nadajući se da ćemo imati tržište budući da kikiriki, koliko je meni poznato, u BiH niko ne uzgaja. I prošle godine smo plan pretočili u djelo zasijavši oko dva dunuma. Na naše iznenađenje, proizvodnja je bila uspješna, a prinos je dostigao oko 400 kilograma kikirikija u ljusci, baš onakvog kakav kupujemo u marketima”, priča Čolić za “Glas”.

Dodaje da proizvodnja uopšte nije zahtjevna te da je radio po majčinim uputstvima.

“Ona me je uputila kako i šta da radim, a dio potrebnih informacija pronašao sam i na internetu. Uzgoj biljke kreće u proljeće, u maju kada prođu kasni mrazevi. Voli plodno rastresito zemljište pa sam ciljano izabrao parcelu pored rijeke Save. Uzgoj biljke je najsličniji kao kod krompira i vadi se iz zemlje u devetom mjesecu, nakon čega se suši”, naveo je Čolić i istakao da su ga majske poplave ove godine omele, te da proljetos nije uspio da uđe u novi ciklus proizvodnje.

Ističe da mu naruku nije išlo ni tržište, jer zainteresovanih za kikiriki proizveden u Kozarskoj Dubici gotovo da i nema. Više je, priča ovaj mladi Dubičanin, podijelio nego što je uspio prodati. 

“Jako ga je teško prodati. Ljudi su skeptični, navikli na kikiriki iz prodavnice koji se uzgaja pitaj boga gdje, sumnjaju da se kod nas uopšte može proizvesti. Mada, istini za volju, nisam se pretjerano ni potrudio da robu plasiram na tržište. Samo sam oglasio prodaju na internetu, a cijena je bila osam KM po kilogramu. Sa firmama koje se bave otkupom nisam kontaktirao”, navodi Čolić.

Ukoliko bi pronašao sigurne kupce, ovaj mladi Dubičanin iz sela Demirovac planira da i iduće godine zasadi kikiriki.

“Mnogo je otežavajućih okolnosti na mom putu, ali imam volju i želju da radim. Nemam sušaru i kikiriki sam sušio na suncu, a potom u mrežastim vrećama na vazduhu. Nemam čak ni mašinu za pakovanje niti sopstveno zemljište, već ga moram iznajmiti”, ispričao je Čolić. 

Kikiriki pripada porodici mahunarki i potiče iz Južne Amerike, odakle su ga Španci donijeli u Evropu u 15. vijeku.

Do prvih decenija 20. vijeka uglavnom je korišćen kao stočna hrana, a najveći svjetski proizvođači kikirikija danas su Kina, Indija, Nigerija, SAD i Izrael.

Glas Srpske