U BiH trenutno borave 153 izbjeglice iz Ukrajine

Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) saopćila je danas da je prošlo dvanaest mjeseci od početka ruskog napada na Ukrajinu, a da je više od 13 miliona ljudi i dalje protjerano iz svojih domova, uključujući blizu osam miliona izbjeglica širom Evrope i oko pet miliona interno raseljenih unutar Ukrajine. U BiH trenutno borave 153 izbjeglice iz Ukrajine

Izbjeglice iz Ukrajine

“Izgledi za njihov povratak u bliskoj budućnosti otežani su stalnim neprijateljstvima, nesigurnošću i razaranjem u njihovim matičnim regijama“, navodi se u dva nova izvještaja koje je danas objavio UNHCR.

Iz UNHCR-a su saopćili i da se u Bosni i Hercegovini nalaze 153 izbjeglice iz Ukrajine. Od početka rata, zabilježeno je više od 51.000 dolazaka ukrajinskih izbjeglica u BiH. Ali većina je napustila zemlju. Za razliku od drugih evropskih zemalja, izbjeglice iz Ukrajine nemaju mogućnost boravka pod privremenom zaštitom. Nemaju pravo jer vlasti u BiH tu opciju nisu usvojile. Boraveći privremeno na osnovu humanitarnih razloga ili bezviznog režima, ukrajinske izbjeglice ne ostvaruju sva prava kao pod privremenom zaštitom. Neki od njih se stoga odlučuju na traženje azila u BiH.

“Nadamo se da će vlasti BiH preispitati svoju odluku. I odlučiti uvesti privremenu zaštitu za izbjeglice iz Ukrajine. To bi bilo najbolje rješenje da se svim ukrajinskim državljanima omogući pristup adekvatnoj zaštiti i pravima dok su izvan svoje matične zemlje“, rekla je Lucie Gagné. Ona je predstavnica UNHCR-a u BiH.

Kako bi razumjeli tešku situaciju raseljenih i bolje kanalisali pomoć, UNHCR je uradio treći krug istraživanja o namjerama. Oni su intervjuisali hiljade ljudi koji su raseljeni zbog rata. Pod nazivom “Životi na čekanju“, najnoviji izvještaji, jedan sa fokusom na izbjeglice, a drugi na interno raseljena lica, pružaju uvid u iskustva raseljenih Ukrajinaca godinu dana kasnije. Kao i njihove namjere i faktore koji utiču na njihov izbor.

Ključni nalazi dva izvještaja

Među ključnim nalazima iz dva izvještaja su i to da velika većina izbjeglica i interno raseljenih Ukrajinaca, nekih 77-79 posto, želi se jednog dana vratiti kući, međutim, samo 12 posto izbjeglica i interno raseljenih lica planira to učiniti u naredna tri mjeseca.

Glavne prepreke koje sprečavaju povratak izbjeglica su zabrinutost za sigurnost i sigurnost u područjima njihovog porijekla. Druge navedene zabrinutosti odnose se na pristup osnovnim uslugama i njihovu dostupnost.

Među interno raseljenim licima, pristup adekvatnom smještaju je druga glavna prepreka održivom i dostojanstvenom povratku, nakon sigurnosnih razloga zbog rata.

Na osnovu ovih i drugih nalaza, UNHCR daje niz preporuka u izvještaju, uključujući i to da je od ključne važnosti osigurati da se izbjeglicama kontinuirano pomaže da donose slobodne i utemeljene odluke o svojoj budućnosti, te da se podrže zemlje domaćini i lokalne zajednice kako bi izbjeglice mogle pristupiti svojim pravima, uslugama i dostojanstvenom radu.

Prošle sedmice, UNHCR je pokrenuo svoj dopunski apel za situaciju u Ukrajini, izlažući plan odgovora i financijske zahtjeve za 2023. godinu.

Ukupne potrebe iznose 1,1 milijardu dolara, 602,5 miliona dolara unutar Ukrajine i 517 miliona dolara u zemljama domaćinima izbjeglica u Evropi.