U BiH sve više se kupuje preko interneta, kada postanemo žrtva to ne prijavljujemo

Razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini donijelo je niz noviteta i pogodnosti za većinu stanovništva dok jednom dijelu zadaje muke.

IKT igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu jer svoju primjenu nalaze u raznim sferama a jedna od njih je i elektronska trgovina, odnosno kupoprodaja putem internet mreže.

U početku jako slabo zastupljena na našem prostoru danas je u velikoj ekspanziji na bh. tržištu. Samo tokom 2022. godine 20,5 posto preduzeća u Bosni i Hercegovini je imalo web prodaju robe ili usluga.

Kada pogledamo strukturu preduzeća prema veličini 25,2 posto velikih preduzeća je imalo web prodaju robe ili usluga, 24,4 posto srednjih preduzeća je imalo web prodaju robe ili usluga i 19,4 posto malih preduzeća je imalo web prodaju robe ili usluga, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

GRAĐANI NE PRIJAVLJUJU PREVARE

Jedan od problema s kojim se korisnici susreću jesu online prevare koje su intenzivirane tokom pandemije koronavirusa a traju i danas. Čini se kako je kriza mnoge cyber kriminalce natjerala na drugi vid zarade.

Iako postoje organizacije i institucije kojima se potrošači mogu obratiti oni to ne čine, tvrde iz Ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini.

-Govoreći o samoj prevari, ista prelazi okvire potrošačkog prava kada posljedice mogu biti dalekosežnije, počev od  krađe identiteta, pa i prevare sa računima kada se varalice pretvaraju da su dobavljači i navode potrošače da izvrše uplatu na njihov račun – kazali su za Hayat.ba iz Ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini.

ŠTA UČINITI UKOLIKO STE IPAK PREVARENI?

Ukoliko ste kasno pročitali ovaj tekst i ipak ste prevareni postoje određene stvari koje treba da učinite.

Zakonom o zaštiti potrošača u BiH je propisana online kupovina i prava potrošača u vezi s tim tj. pravo predumišljaja bez obzira da li proizvod ima nedostatak ili ne, i to u roku od 15 dana od dana prijema proizvoda. Trgovac je dužan izvršiti povrat novca kupcu, također u roku od 15 dana.

Online kupovina sa sobom donosi određene prednosti, zbog čega je i doćivjela globalni porast.  Ipak, to podrazumijeva i određenu opreznost.

Potrošačima se predlaže posebno informiranje o samom trgovcu tj. recenzijama određenog proizvoda, odnosno provjera da li je stranica putem koje se vrši kupovina sigurna i pouzdana prije dovršetka samog plaćanja, kako ne bi došlo do prevare i većih posljedica od onih kada trgovci osporavaju povrat proizvoda ili novca – ističu iz Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH.

Dalje navode kako se kod ličnih podataka savjetuje poseban oprez, posebno kada je riječ o određenim delikatnijim pitanjima i podacima koji se nikad ne provjeravaju, naravno i ne šalju privatno obrađivaču putem maila ili telefona.

– Postoji mogućnost odnosno opasnost da se ispod forme za uplatu nalazi neki drugi alat za prikupljanje podataka sa računa korisnika. Zbog toga je potrebno obratiti pažnju da li je adresa sigurna kao i takva označena od drugih korisnika. U slučaju eventualne prevare predlaže se prijava nadležnim policijskim organima prema mjestu sjedišta „trgovca“. Prevara je regulirana entitetskim krivičnim zakonom zašto su ovisno od težine djela predviđene novčane kazne – pojasnili su za Hayat.ba.

Zakon u Članu 265 jasno govori o obmani kupca: „Ko s ciljem obmane kupaca stavi u promet proizvode s oznakom u koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadržaju, vrsti, porijeklu ili kakvoći proizvoda, ili stavi u promet proizvode koji su po svojoj težini ili kakvoći ne odgovaraju onome što se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda, ili stavi u promet proizvode bez oznake o sadržaju, vrsti, porijeklu ili kakvoći proizvoda kad je takva oznaka propisana, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom. (2) Ko s ciljem obmane kupaca lažno objavi sniženje cijene proizvoda, rasprodaju robe po sniženim cijenama ili na drugi način lažnom reklamom obmanjuje kupce u pogledu cijene proizvoda koje prodaje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

BANKE NE TRAŽI PODATKE KARTICE

U Bosni i Hercegovini 14,1 posto prodaje odvijalo se putem vlastitih web stranica    dok je 15,6 posto putem web stranica e-commerce tržišta ili “aplikacija” koju koristi više preduzeća za trgovinu proizvodima.

Masovno primjena kuproprodaje na internetu donijela je i val korisnika koji nisu dovoljno educirani o problemima koji vrebaju što za posljedicu ima sve više prevarenih.  Prevare se odvijaju na razne načine a neke od najučestalijih u posljednje vrijeme jeste krađa podataka kreditne kartice raznim metodama.

Ono što je važno znati jeste da vam banka nikada neće tražiti podatke te da podatke bankovne kartice, bez obzira što PIN (koji koristite samo na bankomatu) čuvate u tajnosti, ne otkrivate bilo kome.  Također, važno je pratiti stranice koje posjećujete tačnije adrese koje posjećujete. Pored web adrese stranice treba se nalaziti ključić ili lokot ili da internetska adresa započinje s https://.

Hayat.ba