U BiH slijedi rast kamata na kredite

Čak država i entiteti će se u budućnosti morati zaduživati po skupljoj cijeni i nepovoljnijim uslovima

Uskoro bi moglo uslijediti i povećanje kamata Evropske centralne banke (ECB), s obzirom da je inflacija u eurozoni dosegnula rekordan nivo. Kraj ECB-ova programa kupovine imovine može se očekivati na početku trećeg tromjesečja, napisala je prošle sedmice predsjednica ECB-a Christine Lagarde.

Podizanje stope već u julu

“To bi nam omogućilo podizanje stope na našem sastanku u julu. Na temelju trenutačnih izgleda, vjerojatno ćemo biti u poziciji da izađemo iz negativnih kamatnih stopa do kraja trećeg tromjesečja”, napisala je Lagarde, dajući najjasniju naznaku da ECB ide prema prvom povećanju kamatnih stopa nakon niza godina.

Tako se na tržištima očekuje da bi do septembra kamate mogle biti povećane za 0,50 postotnih bodova.

Trenutačno je ključna depozitna stopa centralne banke na minus 0,5 posto, dok je glavna stopa refinansiranja na nuli. Daljnji porast stope ovisit će o izgledima inflacije, poručila je Lagarde, upozoravajući da se “tempo i ukupni opseg prilagodbe ne mogu odrediti unaprijed”.

Ako se pitate zašto ste ovo pročitali i šta ovo znači za građane Bosne i Hercegovine, morate znati da direktna posljedica odluka šefice ECB-a bit će rast kamata na kredite u našoj državi.

Naime, Bosna i Hercegovina od monetarnih institucija ima centralnu banku, ali i valutni odbor koji upravlja monetarnom politikom naše zemlje. bosanskohercegovačka valuta, konvertibilna marka je također vezana za euro, što također u značajnoj mjeri preodređuje sudbinu monetarnih kretanja u BiH.

Kako ovo ne bi bio prazan tekst s puno nagađanja, zamolili smo ekonomistu Admira Čavalića da nam pojasni situaciju.

Ekonomista Admir Čavalić

“Izvjesno je da će doći do rasta kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini. Riječ je o globalnim politikama u svrhu suzbijanja inflacije – duže vrijeme je bilo otvoreno pitanje zašto se to ranije ne radi, razumijevajući da je ovo ključni način za borbu protiv inflacije”, kazao je Čavalić za UNU.

Dodao je da je cilj je da se “ohladi” privreda.
Zabrinjava odnos spram domaće privrede

“Kao posljedica globalnih djelovanja, ovo će utjecati i na Bosnu i Hercegovinu, međutim ne očekujem značajniji rast kamatnih stopa, naročito ne tokom ove godine, što su predstavnici bankarskog sektora i ranije potvrdili. Ono što zabrinjava jeste odnos spram domaće privrede, koji je ionako bio vrlo rigidan, što je smanjivalo potencijal ekonomskog rasta”, pojasnio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, drugi set politika koji treba da prati monetarne kao ključne antiinflacijske politike se odnosi na fiskalno rasterećenje privrede.

“Bojim se da će to izostati u našoj zemlji tako da ćemo imati rast kamatnih stopa, bez fiskalnog rasterećenja koje treba da omogući rast”, naglasio je Čavalić.

Govoreći o negativnim kamatnim stopama koje su već duže vrijeme bile prisutne u evropskom finansijskom tržištu, Čavalić ističe da su one održavale monetarnu ekspanziju ranijeg perioda, vrijeme “jeftinog novca”, a sve uvjetovatno djelovanjima centralnih banaka širom svijeta.

“Izgleda da se sada mijenja ova paradigma, što je sasvim očekivano uzimajući u obzir pandemiju, rat i brojne druge globalne probleme. Na kraju, poseban problem je zaduživanje javnog sektora u BiH – moguće da će sada, nakon ove godine posebno, kada se istroše fiskalni potencijali, trebati više zaduživanja, ali to dolazi po skupljoj cijeni i nepovoljnijim uslovima”, istakao je Čavalić za Unu.

Crna-hronika