U BiH od depresije pate čak i osnovci

Savremeno doba je donijelo i to da sve veći broj mladih u BiH pati od anksioznosti i depresije. Zabrinjavajuće je da ovi psihološki poremećaji pogađaju čak i osnovce, a zbog stigme i diskriminacije rijetki se odlučuju za stručnu pomoć.

Prepoznavši ovaj problem, u Tuzli uvode poseban model psihološkog savjetovanja.

Nakon posljednjih stravičnih dešavanja u regionu ponovno je otvoreno pitanje psihološkog stanja mladih, koje je u određenoj mjeri narušeno i dolaskom savremenih trendova i na naše područje.

Prema riječima struke, brojni izazovi se nameću mladima u Bosni i Hercegovini, ali i njihovim roditeljima, zbog čega je poseban akcenat potrebno staviti na zaštitu mentalnog zdravlja.

Prvi problemi došli su sa koronom

“Prema dosadašnjim iskustvima, najveći problemi kod mladih su nastupili od perioda pandemije koronavirusa, a oni se odnose na anksiozne i depresivne poremećaje. Djeca su u periodu korone postala izgubljena, nisu išla u škole, nastavu su pohađali online putem te su postali otuđeni od društva. Također, kao veliki problemi se navode ovisnost o internetu te mobilnim telefonima”, kaže neuropsihijatar prim. dr. Zlatko Kalabić, medicinski direktor Doma zdravlja u Tuzli.

Zlatko Kalabić (Foto: A. K./Klix.ba)

Prema iskustvima iz prakse, naš sagovornik ističe da navedeni problemi pogađaju sve mlađu dobnu skupinu.

“Nama se javljaju pacijenti od osam ili devet godina pa na dalje. Dakle, u problemima su čak i učenici osnovnih škola, a o srednjim da ne pričamo. Također, javljaju nam se i studenti koji su posebno u vremenu korone imali panične, odnosno anksiozne poremećaje. Imali smo veoma teške slučajeve”, navodi Kalabić.

Detalj sa sastanka nadležnih u Tuzli (Foto: A. K./Klix.ba)

Naš sagovornik korijen problema vidi u porodicama koje postaju sve disfunkcionalnije, a kako kaže otuđenost među članovima je sve evidentnija.

“Vremena su drugačija, roditelji više nemaju mnogo vremena za djecu. Također, djeca nemaju vremena jedni za druge, ne druže se i osamljuju se. Na sve to, veliki problem u BiH je i socio-ekonomska situacija, koju kao pojedinci vrlo teško možemo rješavati. Mi više nemamo srednje klase, sada su tu bogati ili siromašni, što se iskristalisalo među učenicima. Mislim da se djeca uče pogrešnim vrijednostima, a mi kao roditelji možemo mnogo toga učiniti. Potrebno je da se ponovno počnemo zbližavati, uz građenje osjećaja solidarnosti koji se u društvu gubi”, naglašava Kalabić.

Nije sramota tražiti pomoć

U većini gradova u BiH pri primarnoj zdravstvenoj zaštiti djeluju centri za psihološku pomoć, međutim zbog bojazni od stigme i diskriminacije, mladi se ne odlučuju posjetiti takve ustanove. Na takav način produbljuju svoj problem, koji se na kraju pretvara u začarani krug, noseći sa sobom brojne pogubne rizike.

Detalj sa sastanka nadležnih u Tuzli (Foto: A. K./Klix.ba)

Problem 21. vijeka prepoznali su u Tuzli, gdje će od iduće srijede zvanično biti otvoreno Psihološko savjetovalište u cilju pružanja podrške mladima u suočavanjima sa izazovima svakodnevice. Savjetovalište će biti smješteno u centru grada, tačnije u Međunarodnom ateljeu Ismet Mujezinović, a u samim počecima će raditi dva sata u navedenom danu.

“Na ovakav način mi silazimo u zajednicu, kako bi se mladima pomoglo, bez da se javljaju u zdravstvene ustanove. Želimo raditi na destigmatizaciji, a mladima će biti na usluzi psiholog koji će izvršiti procjenu u kontekstu mogućeg nastavka psihoterapije. Kancelarija u kojoj će se pružati pomoć predstavlja jedno veoma lijepo i ugodno mjesto. Djeca kao maloljetnici će morati dolaziti sa roditeljima, ali i ukoliko nam se za pomoć obrate sami, mi ćemo ih primiti te kontaktirati osobu koja je odgovorna za njih”, pojašnjava Kalabić.

Detalj sa sastanka nadležnih u Tuzli (Foto: A. K./Klix.ba)

Stručnjaci u Centru za socijalni rad u Tuzli u okviru svoje redovne djelatnosti svakodnevno rade sa mladima i osobama u riziku, koje se vezuju za trenutno aktuelne kompleksne situacije. Direktorica te javne ustanove Lejla Sadiković smatra da će veliki broj klijenata potražiti stručnu pomoć upravo u savjetovalištu koje će se nalaziti u centru Tuzle.

“Mi u centru već imamo svoje porodično savjetovalište čije smo radno vrijeme prilagodili do 19 sati uvečer dva ili tri dana u sedmici, međutim i dalje postoji sram od dolaska u takvu instituciju. Naš psiholog, ali i psiholog-pedagog će djelovati u sada formiranom savjetovalištu. U skladu sa potrebama, otvorena je mogućnost i da se koriguje radno vrijeme u kontekstu većeg broja dana u sedmici”, navodi Sadiković.

Povećani rizici

Ona kaže da postoji veliki broj porodica koje se ne odluče javiti u centar za socijalni rad u cilju rješavanja problema, a znatan broj informacija stručnjaci dobijaju putem anonimnih prijava, ali i iz vrtića u kojima djeca provode vrijeme. Prema njihovom modelu ponašanja, vaspitači spoznaju sumnju da dijete dolazi iz disfunkcionalne porodice.

“Djeca i mladi su u riziku koji je u povećanom procentu. Nekada je nasilje u porodici bilo u vrlo visokom procentu, ono je ponovno aktuelizirano te je u protekle tri godine povećan broj prijava. U 94 posto slučajeva riječ je o nasilju nad ženom i djecom. Pored toga, međuvršanjačko nasilje je vrlo aktuelno, posebno u kontekstu zloupotrebe društvenih mreža. Postoje i takozvani cyber rizici kojima su naša djeca izložena te vrlo često se dešava da savremenim tehnologijama bolje upravljaju djeca nego njihovi roditelji”, ističe Sadiković.

Lejla Sadiković (Foto: A. K./Klix.ba)

U Bosni i Hercegovini prisutan je i zabrinjavajući trend razvoda brakova, a prema riječima naše sagovornice, djeca koja dođu u njihovo savjetovalište vrlo često potječu upravo iz porodica koje su u visokokonfliktnom razvodu.

“Disfunkcionalne porodice su kod nas prisutne i prilično smo se udaljili od onoga što je porodica nekada bila. Nemali procenat ove djece koja su u riziku od ponašanja, upravo potječu iz takvih porodica. Sam razvod koji je nakon smrti najtraumatičniji događaj kroz koji pojedinac i porodica prolazi, vrlo često predstavlja okidač za nasilje u vrtiću, školi te na kraju i maloljetničkog kriminala, odgojne zapuštenosti i svega onoga što do tih 18 godina predstavlja problem”, dodaje Sadiković.

Projekat otvaranja novog savjetovališta, jedinstvenog u BiH, od velikog značaja ocjenjuje gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić, koji navodi da je on plod osluškivanja potreba nevladinog sektora.

“Na prošlogodišnjoj radionici koju je organizirao Omladinski pokret Revolt, mladi su iznijeli ideju pružanja dodatne psihološke podrške onima kojima je ona potrebna. Već tada smo počeli razgovore te smo nedavno došli u priliku da završimo projektnu aktivnost. Ovaj centar će kao jedinstven u BiH imati institucionalnu podršku te će podići kvalitet života građana na jedan viši nivo. Mislim da bi ostali gradovi i općine u BiH trebali pratiti ovaj primjer, kako bi svim građanima pružili adekvatnu pomoć”, kaže Lugavić.

Zijad Lugavić (Foto: A. K./Klix.ba)

Novo savjetovalište u centru Tuzle otvara se u zajedničkoj saradnji Gradske uprave, Doma zdravlja, Centra za socijalni rad te Centra za kulturu.

Klix.ba