U BiH niži nivo pravne zaštite ličnih podataka, građani se moraju sami zaštititi

Obilježen je Međunarodni dana privatnosti i zaštite podataka u Bosni i Hercegovini, iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH poručeno je da bh. građani imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka. U vremenu kada su nam sve informacije nadohvat ruke, a tehnologija napreduje iz dana u dan , privatne podatke dijelimo brojnim internet stranicama.

Davanje ličnih podataka na dnevnom nivou postalo je gotovo pa neizbježno. Bilo da želite obaviti online kupovinu, platiti račune ili koristiti društvene mreže – ovaj način svakako je jednostavniji, no je li i sigurniji ?

Apsolutna sigurnost ne postoji, prevaranti su se preslili na internet i sve su maštovitiji.

“U posljednje dvije godine prevarant napravi na Viberu, sa brojem kupljenim na trafici – napravi korisnički broj, račun, profil. Profilna slika je neke poznate kompanije, banke itd. i onda kontaktira ljude. Dobili ste na nagradnoj igri 100 eura, vaše je samo da slikate karticu sa jedne i druge strane. Drugi najčešći je – dojave se zove, imate grupu ljudi najčešće iz Foče, koji već godinama to rade – nude dojave za utakmice, ‘uplatit ćeš mi 1500 eura – imam sigurnu dojavu za utakmicu, uplati još 500 radi transakcija nekih’, žrtva odbija uplatiti, ali idu ucjene i prijetnje”, kazao je Saša Petrović, inspektor FUP-a.

Svjesni su toga i građani, neki i sami žrtve cyber kriminala. Naši sagovornici svjesni opasnosti, tvrde da ne daju tako lako svoje podatke internet stranicama.

Isto savjetuju iz FUP-a, podići nivo zaštite, jedina je prevencija.

“Ako se vec koristite internet, koristite ga i za edukaciju o informacionoj sigurnosti. Bitno je ne klikati na sve sto vam se ponudi. Bitno je znati da na svijetu nema ništa džaba, uvijek je u pozadini nesto drugo, neka korist”, pojasnio je inspektor Petrović.

No ne vrebaju opasnosti samo na internetu

Iz Agencije za zaštitu podataka navode da osim zloupotreba matičnog broja i lične karte, nadzorne kamere predstavljaju novi problem u zaštiti privanosti.

“Imamo situacije da se kamere postavljaju širom Bosne i Hercegovine u stanove, haustore i privatne kuće, bez prijave našoj Agenciji. Nije zabranjeno imati kameru i zaštititi svoju imovinu, ali postoje određena pravila ukoliko te kamere snimaju određene zajedničke prostore”, kazali su iz Agencije.

Dodatni problem predstavlja i usklađivanje zakona o zaštiti ličnih podataka sa evropskim normama.

“Kada je riječ o BIH, iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH poručeno je da bh. građani imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka u odnosu, ne samo na Evropsku uniju, nego i susjedne zemlje”, dodaju iz Agencije.

Matični brojevi, brojevi ličnih karti, bankovnih računa, postali su lako dijeljivi, a balans između privatnosti i brzog načina života postalo je teško uspostaviti. Građanima ne preostaje ništa drugo, nego samostalno brinuti o vlastitoj sigurnosti.