U bh. kantonu izdato preko hiljadu prekršajnih naloga zbog povećanja cijena

Svaki dan građani uočavaju nove cijene na osnovnim životnim namirnicama. Sve skuplje plaćaju osnovne životne potrebe. BHRT je provjerio što čine inspekcije, odnosno kolika je uopće moć u njihovim rukama s obzirom na zakonske regulative pred kojima su im svezane ruke.

Milion i dvjesto tisuća konvertibilnih maraka, odnosno tisuću i tri stotine prekršajnih naloga izdale su inspekcije u Tuzlanskom kantonu poslodavcima u prošloj i ovoj godini zbog stalnog povećanja cijena. Tek oko pola milijuna konvertiblinh maraka je vrijednost izvršenih prekršajnih naloga, a isto toliko je onih koji čekaju sudsko odlučivanje.

“Mi smo ove godine od februara, kada je došlo do poremećaja cijena, obavili oko stotinu i pedeset nadzora vezano za kontrolu cijena. Otprilike, negdje u 60 nadzora su bili prekršaji. Izrečeni su nalozi u visini 65 hiljada KM, a u 35 su izdane mjere otklanjanja nedostataka”, rekao je Selmir Karić, ravnatelj Inspekcija Tuzlanskog kantona.

Građani koji hrle prema trgovinama u svakodnevnom su strahu od poskupljenja. 

Predsjednik Kantonalne privredne komore u Tuzli kaže nam da su poslodavci suočeni s novim izazovima na tržištu. 

“Prvo, imamo rat u Ukrajini i problem sa žitaricama. Druga stvar, imamo lock-down u Kini, gdje su luke zatvorene. I to su dva globalna problema koja utječu na cijene energenata nafte i plina. Naši privrednici moraju dizati cijene”, kazao je Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.

A zbog zakonske regulative i inspekcijama su svezane ruke. Poslodavcima je isplatnije plaćati kazne i prekršajne naloge nego se prilagoditi pravilima. A pravila su više nego jasna- Marže u veleporodaji ne smiju biti veče od 20 feninga, a u maloprodaji ne smiju prelaziti šest feninga. 

“Mi bismo trebali, prema sistematizaciji, imati dvadeset izvršilaca, a trenutno je trinaest. Ali, zbilja, oni se trude na terenu i rade. Ne samo kroz redovne kontorole ,nego i po predstavkama građana”, pojasnio je Karić.

Cijene će i dalje rasti, a prema najavama i prognozama čeka nas nikad teža ekonomska i socijalna kriza. Kriza na koju institucije u BiH nemaju odgovora, a čiji oci i dalje spas jedino vide umjesto ekonomskim, u nacionalnim politikama. 

BHRT