U Americi sutkinja može nositi hidžab, u BiH ne može

Dok u Bosni i Hercegovini pokrivene žene ne mogu raditi u pravosudnim institucijama ili biti pripadnice Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uprkos Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, u Sjedinjenim Američkim Državama nemaju problema s tim da sutkinja nosi hidžab.

Tako je Nadia Kahf postala prva sutkinja Višeg suda u Sjedinjenim Američkim Državama koja nosi hidžab, a koja je imenovana za sutkinju Višeg suda u New Jerseyu. Ona je stavljajući ruku na Kur’an položila zakletvu.

Šta je starije, Konvencija ili pravilnici?

Zastupnica u Zastupničkom domu parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Alma Kratina, a koja je i predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova u Parlamentu FBiH, komentirala je diskriminaciju pokrivenih žena u našoj zemlji.

– Dakle, ovdje se postavlja pitanje da li su ova ograničenja u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ali i pitanje diskriminacije na osnovu vjere.

Ono što je bilo sporno, naprimjer kod problematiziranja nošenja hidžaba u Oružanim snagama, koliko znam je Pravilnik o uniformi u oružanim snagama. Osporavan je naprosto jer nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ako želimo stav koji je u skladu sa poštivanjem ljudskih prava, potpuno je jasno šta bi trebalo biti starije, Konvencija ili pravilnici kojim se regulišu ova pitanja, kako u pravosuđu, tako u policiji i oružanim snagama – kazala je Kratina.

Krajem 2015. godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine, državno tijelo zaduženo za imenovanje sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini, donijelo je preporuku kojom se pozivaju rukovodioci sudskih i tužilačkih institucija da zabrane nošenje vjerskih obilježja nosiocima pravosudnih funkcija tj. sudijama i tužiocima. U samoj odluci nije obrazloženo šta podrazumijeva nošenje vjerskih obilježja pa je ovakva odluka najviše pogodila žene koje nose hidžab.

Potom su 7. februara 2016. godine organizovani masovni prostesti u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova u kojima je učestvovalo skoro 10.000 građana koji su tražili ukidanje takve diskriminatorne odluke VSTV-a. Odluka nikada nije ukinuta.

Presudu čekamo dvije godine

Zbog svega, danas u našoj zemlji obrazovana pokrivena žena, koja završi fakultet, položi ispit za sudiju ili tužioca, ne može raditi u sudu ili tužilaštvu kao sudija, odnosno tužilac samo zato što nosi hidžab.

Ne može raditi ni u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ako nosi hidžab, tako kaže Pravilnik, a diskriminaciju na svojoj koži je osjetila Sarajka Emela Mujanović-Kapidžija koja je ostala bez posla kada se pokrila.

Ona je 26. marta 2020. godine tužila Ministarstvo odbrane pred Sudom BiH zbog diskriminacije i povrede ljudskih prava na slobodu vjere zbog zabrane nošenja mahrame u službi.

– Na Sudu Bosne i Hercegovine je proces završen. Nakon toga smo predali žalbu i žalba je odbijena. Sada je predmet na Ustavnom sudu. Presudu čekamo već skoro dvije godine. Ne znam šta se dešava… Kada je moj advokat poslao e-mail prema Ustavnom sudu kao upit u vezi s presudom kada će biti, samo su odgovorili kada slučaj dođe na red – kazala nam je Mujanović-Kapidžija.

Osvrnula se i na činjenicu da u Americi žena može biti sutkinja sa hidžabom, a da u našoj zemlji ne može.

– Jedostavno, ne možemo porediti Ameriku sa Evropom, odnosno, Bosnom i Hercegovinom jer su države i zakoni drugačije posloženi. Njima ništa ne znači što u Americi može, a kod nas ne može – govori Mujanović-Kapidžija, konstatirajući kako je očigledno da u SAD-u ima mnogo više demokratije nego u našoj zemlji.

Faktor