U 500 sela u BiH niko ne živi, a u 1.500 manje od 10 osoba, 804 mjesta su bez djece

Dok broj gradova u Bosni i Hercegovini drastično raste, istodobno se smanjuje broj stanovnika.

Svake godine sve nas je manje, iz dana u dan raste broj kuća u kojima niko ne pali svjetlo. To je posebno izraženo u ruralnim područjima. Sve je manje djece, stanovništvo je sve starije i sve je više onih koji odlaze iz BiH.

BEZ MALOLJETNIKA

Činjenicu kako nam se zemlja prazni najbolje ilustrira fotografija Miloša Popovića, istraživača Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Sveučilišta u Leidenu, koja pokazuje mjesta u BiH s populacijom ispod 100 stanovnika. Najteža je situacija na području Bosanskog Petrovca, Bosanskog Šamca, Ključa, Sanskog Mosta, Glamoča, Kupresa, Ljubinja, Berkovića, Foče, Kalinovika… Popović već godinama na društvenim mrežama Twitter i Facebook objavljuje zanimljive karte vezane ne samo uz regiju već i Europu te svijet. Prošle je godine mapirao mjesta u BiH u kojima više ne žive maloljetnici, mladi ispod 17 godina. Karta pokazuje poražavajuće podatke – čak 8 posto svih katastarskih naselja nema ni jednog maloljetnika. Riječ je o 804 naselja koja ulaze u sastav više od 90 općina ili gradova u BiH, a prema podacima, najlošija je situacija u općini Višegrad, gdje čak 62 mjesta nemaju ni jednog maloljetnika, potom slijedi Trebinje (53), Rogatica (41), Goražde (38), Konjic (35), Rudo (33), Sokolac (32), Foča (31). Kako sela nestaju, potvrdili su i podaci s popisa 2013. po kojima u 1486 sela u BiH živi manje od deset stanovnika. Oko 500 sela u BiH sablasno je prazno, u njiva ne živi više niko. Za takvu situaciju možemo “okriviti” više čimbenika. Tu je, naravno, rat, migracije “selo-grad”, a posljednjih nekoliko godina i pravi egzodus radno sposobnog stanovništva iz sela u zemlje EU-a. Zašto? Većina će vam reći da se na selu jednostavno nije isplatilo raditi, nema nikakve agrarne strategije ili poticajne politike, premija, tako da mala poljoprivredna dobra nisu sposobna biti konkurenta i ostvariti profit.

• Prema podacima Unije za održivi povratak BiH, u posljednjih šest godina bilježi se rast odlazaka, i to iz godine u godinu. BiH je samo tokom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba – kaže Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije.
• Fotografija koja prikazuje mjesta u BiH s populacijom ispod 100 stanovnika jasno pokazuje višegodišnje negativne demografske prilike u našoj zemlji – kaže za Buku Adnan Ferhatbegović, inženjer elektrotehnike, koji se posvetio istraživanju demografskih prilika u našoj zemlji i regiji.

Očita je, kaže, tendencija rasta broja naselja sa sve manjim brojem stanovnika, pri čemu se ističu regije koje inače imaju probleme s natalitetom – istočna Hercegovina i Krajina.

• Očigledna je veza između regija sa smanjenim natalitetom i povećanim mortalitetom s jedne strane te brojem naselja sa sve manjim brojem stanovnika s druge strane. Također, uzimajući u obzir trendove, za očekivati je kako će u budućnosti broj naselja s malim brojem stanovnika sve više rasti. Veliko je pitanje hoće li se određene regije uopće moći oporaviti od ovako intenzivne depopulacije – ističe Ferhatbegović dodajući kako ne treba zaboraviti ni višegodišnji masovni odlazak s ovih prostora najsposobnijeg dijela stanovništva, što je već ostavilo traga, a u budućnosti će pokazati još teže posljedice.

SELA SU NAM PRAZNA

• Kamo god krenete, sela su nam prazna, imate takvo stanje kod Zenice, Travnika, u istočnoj Bosni, u istočnoj Hercegovini. Kuće i sela su potpuno prazni, a ima sela u kojima živi po jedan starac ili starica. U selu je stoljećima bila viša stopa nataliteta nego u gradu. Jer, kako bi ljudi opstali na selu, moraju imati radnu snagu, a to znači da moraju imati više djece, posebice muške. Sada je ta slika drastično promijenjena – kazao je još prije pandemije za Al Jazeeru demograf i statističar Hasan Zolić koji godinama upozorava na izumiranje sela.

Ljudi ne samo da odlaze već se odriču i državljanstva. U posljednjih 20 godina državljanstva BiH odreklo se 93.210 osoba. Samo u prošloj godini do 10. prosinca broj ispisanih iznosio je 2802. Jasno je da BiH nedostaje adekvatna politika za zadržavanje i sprečavanje egzodusa mladih, piše Večernji List BiH.