Troje naučnika su dobitnici Nobelove nagrade za hemiju, zaslužni su za razvoj boljih lijekova

Carolyn R. Bertozzi, Morten Meldal i K. Barry Sharpless su ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za hemiju zbog razvoja načina za izgradnju molekula, a koji se smatra genijalnim.

Zaslužni su za unapređenje klik hemije i bioortogonalne hemije, što je dovelo do, kako je navela švedska Kraljevska akademija nauka, revolucije u tome kako hemičari razmišljaju u povezivanju molekula.

Kako je obrazloženo, klik hemija omogućava brze i jednostavne reakcije kojima se molekularni gradivni elementi brzo spajaju. Time je napravljen značajan doprinos razvoju farmaceutike i medicine, a što se odnosi i na liječenje od raka.

Sharpless i Meldal su istaknuti kao pioniri po ovom pitanju, dok je Bertozzi zaslužna za to što je izučavanje klik hemije podigla na viši nivo. Predsjednica Američkog društva hemičara Angela Wilson je izjavila za CNN da klik hemija predstavlja spajanje dvije molekule, kao što se “spajaju Lego kockice”.

“Bertozzi je uspjela u izučavanju klik hemije u ljudskom tijelu, što je apsolutno izvanredno. Ovo troje hemičara su ukazali na ono novo što se može raditi u različitim poljima – od farmaceutske hemije do hemije materijala. Njihova otkrića se već koriste u industrijskoj proizvodnji”, obrazložila je Wilson.

Bertozzi je na konferenciji za medije izjavila da se njena naučna otkrića koriste za otkrivanje novih vrsta molekula za koje se nije znalo da postoje. Time je omogućeno i to da se proizvode učinkovitiji lijekovi.

Hemičar Barry Sharpless je peta osoba koja je dva puta dobila Nobleovu nagradu, a među njima su hemičari Marie Curie i Frederick Sanger.

Podsjećamo, Alain Aspect, John F. Clauser i Anton Zeilinger su jučer, 4. oktobra, nagrađeni Nobelom za fiziku zbog značajnih postignuća u kvantnoj mehanici, tj. zbog proučavanja ponašanja čestica i atoma.

Izvršni direktor Američkog instituta za fiziku Michael Moloney je izjavio da je su trojica ovogodišnjih nobelovaca potvrdili da je kvantna mehanika vrlo korisna u svakodnevnici. Prema njegovim riječima, između ostalog, može se primijeniti za kvantno računanje i kvantnu tipografiju. Moloney je poručio da će se ovim promijeniti svijet u praktičnom smislu, a što se odnosi i na kvantno računanje.

“To su rješenja koja će nam pomoću u svemu – od proizvodnje vakcina, razvoja tehnologije do meteoroloških prognoza. Postoji toliko različitih tipova proračuna koje možemo uraditi kvantnom informatičkom naukom, a koje ne možemo uraditi klasičnim računarima”, obrazložio je u izjavi za CNN.

Zeilinger je u martu 2020. posjetio Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu (PMF Sarajevo).

Švedski genetičar Svante Paabo je 3. oktobra nagrađen Nobelom za medicinu zbog toga što se smatra da je napravio pionirski poduhvat u korištenju drevne DNK za otkrivanje nepoznanica u ljudskoj evoluciji.

Klix