Trivić: ZAVNOBiH ima globalni značaj!

ZAVNOBiH je najvažnija globalna i lokalna ideja 21. vijeka. Nije ovo pretjerano davanje značaja Bosni i Hercegovini. U globalnim razmjerima malo ljudi zna šta se dogodilo 25. novembra 1943. u malom bosanskom gradu, Mrkonjić-Gradu. Vrijednosti ZAVNOBiH-a, jedinstvo različitosti, ima danas veliki globalni značaj. Razjedinjenoj planeti danas je potreban ”princip ZAVNOBiH-a” jer joj prijeti globalna ekološka, nuklearna i socijalna katastrofa koja može dovesti u pitanje njen opstanak.

Jedinstveni sistem

Na toj istorijskog tački bila je Bosna i Hercegovina 1943. Tada je bilo pitanje njenog opstanka ili nestanka – ukoliko se ne uspostavi jedinstven socijalni sistem. Sudbonosno pitanje 1943. bilo je – da li više naroda može živjeti ravnopravno i zajedno u jednom društvu, kao što je danas pitanje da li narodi 200 država mogu ravnopravno živjeti na ovoj planeti. 

Bosna i Hercegovina je dala odgovor.

Ako pogledamo 77 godina unazad, Mrkonjić-Grad izgleda nestvarno. Nemoguća misija. U jeku najvećeg krvoprolića u dvadesetom vijeku, kada Bosna nije bila podijeljena, već raskomadana, zavađena, gotovo fizički uništena i razorena, a zajednički život se činio nemogućim.

I upravo se desilo baš to nemoguće. Usred tadašnje Evrope koja stoljećima ne zna ni za što drugo nego samo za princip ”jedan narod jedna država”, u vremenu kada i komunisti ništa pametnije ne mogu smisliti i kada preostaje jedina opcija – komadanje Bosne, Tito je rekao ”NE, Bosna će biti država tri naroda koja će živjeti zajedno”. Tako je država koja je nastala prije hiljadu godina i 500 godina bila ugašena, vratila svoju državnost. Zato je ZAVNOBiH historijski događaj nulte kategorije.

Zajednički život u nacionalnim i vjerskim razlikama je priroda socijalnog bića Bosne i Hercegovine. Mrkonjić-Grad nije izmislio ništa novo, već je samo potvrdio prirodu Bosne. Devedesetih godina pojavile su se nacionalističke opcije koje su srušile ZAVNOBiH, koje su htjele da ”zajednički život” zamijene ”suživotom” pa su dijelile i dijele narode, prvo na političke stranke, a onda i teritorije. Bilo je to nasilno vraćanje točka istorije.

Samo paravan

Ponovno vraćanje na historijski odgovorena pitanja, zamka je na kojoj nacionalisti zloupotrebljavaju svoje narode i paravan koji sakriva pljačku tog istog naroda. Politika koja živi od prošlosti samo dokazuje da nema ideje i nova rješenja, da nije sposobna da vodi narod u budućnost. 

Dejton je kalendarski za četiri dana promašio ZAVNOBiH, ali je svojim odlukama pokazao da nije shvatio i da je bio daleko od prirode Bosne i Hercegovine kada je dodijelio vlast za izgradnju mira istim ljudima koji su vodili rat. Čini se da je ovo narod shvatio, ili počeo da shvata i ispravlja na lokalnim izborima 2020.

Pitanje civiliziranosti

Isto pitanje na koje je ZAVNOBiH dao odgovor, uvijek je bilo, i lokalni i globalno, pitanje civiliziranosti.  

Danas, ponovo, svako treba da se zapita kao građanin i kao političke stranka: da li je za ili protiv zajedničkog života naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.

Avaz