Trebaju li građani kupovati hranu, sipati gorivo u kanistere, dizati novac

Invazija na Ukrajinu koju je jučer započeo ruski predsjednik Vladimir Putin, ostavit će ogromne posljedice na svjetsku ekonomiju, a posljedice neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu.

Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli Bahrija Umihanić za Fenu je istakao da će indirektno utjecaj uslijediti zbog nametanja ekonomskih sankcija EU-a i SAD-a prema Ruskoj Federaciji, što će dovesti do prekida lanaca opskrbljivanja i uzrokovati povećanje cijena, a prije svega plina, nafte, pšenice, a moguće su i nestašice. Sve navedeno, tvrdi on, moglo bi dovesti i do još većeg siromaštva.

– Sve će ovo utjecati na rad kompanija u zemljama EU-a s kojima surađuju kompanije iz BiH. Međutim, nije sve tako crno jer svaka kriza stvara i prilike. Sigurno će invazija Ruske Federacije na Ukrajinu otvoriti nove mogućnosti za neke bosanskohercegovačke kompanije u smislu da će one svojim proizvodima i uslugama popunjavati novonastali “gap” kao što se to desilo i u uvjetima pandemije kada je došlo do prekida lanaca opskrbljivanja s Kinom – ističe Umihanić u izjavi za Fenu.

Posljedično će cijene energenata, smatra Umihanić, rasti i u BiH, a njihov rast može utjecati i na porast cijena električne energije što bi dovelo do lančanog povećanja cijena i vjerojatno visoke inflacije.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić izjavio je da će privreda Bosne i Hercegovine osjetiti posljedice sukoba između Rusije i Ukrajine na direktan način, a indirektna šteta može biti znatno veća zbog uvoza energenata u BiH, prije svega mineralnih goriva i gasa iz Rusije.

– Očekujem poskupljenje nafte i plina jer se na svjetskom tržištu povećava cijena, ali veća je panika nego što se stvarno dešava, a onda ta panika izazove određena ponašanja. A ovo sve ostalo je među nama, igre malih ljudi i njihovih strahova – kazao je za Faktor ekonomista Muris Čičić.

No panika među bh. stanovništvom započela je još jučer. Narod u bh. gradovima kupuje osnovne životne namirnice u enormnim količinama, velike gužve su na benzinskim pumpama, rezervoari se pune do vrha, rezervno gorivo se sipa u kanistere, a ista situacija je i na bankama, posebno na Sberbanci, gdje danas građani nisu mogli podići svoju ušteđevinu.

Psiholog Marko Romić objašnjava kako je panika bh. građana očekivana…

– Činjenica je da ovo što se događa u Ukrajini je nešto što kod velikog broja naših ljudi izaziva različite reakcije, koje su uglavnom u vezi sa strahom i stresom. Oni koji su preživjeli rat su na neki način oživjeli ili probudili ona stanja koja su već mislili da su prevazišli, dakle strahove i brige u vezi s ratom. Mi imamo problem na našem prostoru da i mladi koji su se rodili nakon rata su istraumirani tim traumama svojih roditelja i odraslih jer su svakodnevno slušali o tome šta su oni preživljavali. Tako da ovo što se događa sada izaziva velike probleme velikom broju naših ljudi, ali to je rekao bih normalna reakcija u jednoj takvoj nenormalnoj situaciji. Naravno da jedan dio ljudi ne može kontrolirati svoja ponašanja i svoje strahove, i onda idu gomilati rezerve hrane, vode, odjeće, obuće… I to je nešto što nije baš najracionalnije ponašanje u ovakvoj situaciji.

Mislim da bismo mi kao zajednica, odnosno onaj dio zajednice koji ima u okviru svojih nadležnosti ili svojih poziva obavezu da objasne situaciju, trebali da malo djelujemo umirujuće. Mislim da sada trebaju preuzeti tu ulogu i trebaju objasniti situaciju ljudima da je rat u Ukrajini – rat u Ukrajini, a ne na prostorima bivše Jugoslavije, i vjerovatnost da se on prenese na naše prostore je apsolutno nikakva. I imate tome bezbroj razloga zašto je to tako, bez obzira na to što imamo složenu situaciju političku i stalne priče i podgrijavanje tih tenzija. Rat u Ukrajini i BiH apsolutno na taj način ne mogu se povezivati – poručio je Romić.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona najavila je kako će kroz pojačan inspekcijski nadzor u narednom periodu, kao i do sada, nadzirati primjenu Odluke Vlade FBiH o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namjernice i druge proizvode.

– Navedenom odlukom propisano je da su pravna i fizička lica koja proizvode i obavljaju trgovinu naveliko i trgovinu namalo obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020. godine i to za sljedeće proizvode: pšenično brašno i sve vrste hljeba od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 posto m.m, svježa jaja, šećer kristal bijeli, so za ljudsku ishranu, riža, tjestenina, margarin i biljna mast, sve vrste svježeg mesa i ribe, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje suncokretovo, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, deterdžent za veš u prahu, deterdžent za suđe tečni i sapun – istakli su.

Napominju i da nisu tačne informacije da trgovine povlače brašno, “a građanstvo svojom neracionalnom kupovinom neposredno utječe na ponudu i potražnju brašna, stvarajući vještačku nestašicu”.