TAZ: Dodik međunarodnim bankama obećao dijelove imovine BiH kao zalog za kredite

Kriza u Ukrajini ostavlja traga na Bosnu i Hercegovinu, a političke snage u zemlji se svrstavaju po liniji zaraćenih strana, piše njemački Die Tageszeitung (TAZ).

Kako je istaknuto u tekstu, za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji “radi na stvaranju posebne države”, neupitna je podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

U tekstu se navodi da je nakon što je NATO prije nekoliko dana inicirao proširenje svog prisustva na području istočne alijanse i uslijed namjera da pošalje po 2.000 vojnika u Rumuniju i Bugarsku, još više zaoštren ton i u Bosni i Hercegovini. Istaknuto je i da NATO nerado šalje dodatne trupe u BiH, ali ta opcija ostaje otvorena.

Trn u oku

Ovaj njemački listi navodi da je Ambasada Rusije u Sarajevu često napadala institucije međunarodne zajednice u zemlji, ali da je u njenom saopćenju u utorak neobično oštrim tonom kritikovala stav Vijeća za provedbu mira koje je osudilo odluku NSRS da usvoji Nacrt zakona kojim bi bilo formirano posebno Visoko sudsko i tužilačko vijeće u ovom bh. entitetu.

– Ono što Dodiku smeta su međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH. Ova institucija je trn u oku srpskom nacionalističkom lideru Miloradu Dodiku, jer želi da svoju ‘poddržavu’ pretvori u posebnu državu. Pored sopstvene vojske, ovo uključuje i prenos daljnih suverenih prava. Na primjer, želio bi da preuzme kontrolu nad šumskim posjedima za koje je Ustavni sud presudio da pripadaju državi u cjelini. Za to bi mu mogao biti koristan poseban sud koji zavisi od njega – navodi se u tekstu TAZ-a.

Prema pisanju ovog lista, ovdje se radi o mnogo novca. Dalje se ističe da je Dodik međunarodnim bankama obećao dijelove državne imovine Bosne i Hercegovine kao zalog za kredite, te da on strahuje i da će zbog svojih koruptivnih afera morati odgovarati pred državnim sudom nakon što mu istekne mandat u tročlanom Predsjedništvu države. Kako piše njemački list, sve njegove stavove podržava Rusija, dok zapadne diplomate smatraju da krše Dejtonski mirovni sporazum.

– Visoki predstavnik međunarodne zajednice je također na nišanu Moskve. Bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je na toj funkciji od 2021. godine, srpska i ruska strana ne priznaju – piše TAZ.

Čovićeva podrška

U tekstu se navodi da je Moskva čak spriječila Šmita da svoj izvještaj podnese Vijeću sigurnosti UN-a u novembru i da su Dodik i Moskva prekinuli svaki kontakt sa njim.

– S obzirom na ukrajinsku krizu, političke snage se svrstavaju po liniji zaraćenih strana. Za srpskog autokratu Dodika, podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu je nešto što se podrazumijeva. Srce bošnjačke i nenacionalističke većine, s druge strane, kuca za Ukrajinu. Mnogi građani Sarajeva prisjećaju se opsade glavnog grada prije 30 godina i upoređuju nevoljkost Zapada da pošalje oružje Ukrajini sa tadašnjim embargom UN-a za BiH – piše TAZ.

Kako se dodaje, hrvatski nacionalisti u zemlji, predvođeni Draganom Čovićem, otvoreno pokazuju simpatije prema Putinu.

– Činjenica da se Čović 1. februara pojavio u NSRS i pozdravio Dodikovu politiku podrivanja institucija BiH je dobro prihvaćena u hrvatskoj desnici. Ali to nije slučaj i u cijeloj Hrvatskoj – piše TAZ.

Navedeno je da su listovi poput “Slobodne Dalmacije” i “Jutarnjeg lista” podsjetili da je Dodik uvijek sprečavao Hrvate koji su protjerani tokom rata u BiH da se vrate u svoju domovinu.