Tahirović o zločincu koji je priznao genocid: Neka Radislav Krstić pismo pošalje i Srbiji

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, uputio je reakciju nakon što je zločinac Radislav Krstić tražio puštanje na slobodu, a u pismu priznao i genocid u Srebrenici.

“Nakon Biljane Plavšić, njenog lažnog prihvatanja odgovornosti i lažnog pokajanja za ratne zločine, nakon Darija Kordića i njegovog lažnog iskaza kako bi izašao na slobodu, a nakon izlaska, javno izjavio da bi ‘ponovio sve u sekundu’, sada Radislav Krstić, prvi presuđenik za genocid u Srebrenici, piše, obećava da bi čak i glasao za rezoluciju o genocidu u Srebrenici”, rekao je Tahirović u saopštenju.

Progovoriti o nestalima

Istakao je Krstić treba progovoriti i o grobnicama kao i o nestalima.

“Ako je već tako i zaista smatra da je u Srebrenici počinjen genocid neka pošalje pismo svim zemljama, uključujući i Srbiju, koje su glasale protiv rezolucije ili su bile suzdržane, neka on kao general vojske koja je počinila genocid njima pokaže svoju spremnost da prihvati odgovornost za genocid u Srebrenici. Neka kaže o grobnicama, o nestalim, o planovima kada su 1998. godine izvršili ‘asanaciju terena’ kada su skrivali tijela i premještali masovne grobnice”, kazao je Tahirović.

Pita se “ko je to uradio i po čijem nalogu?”.

“Ako bi bio iskren i napisao istinu o genocidu, sve što zna o najvećem zločinu, grobnicama, planovima, imenima izvršilaca, možda bi i podržali njegov zahtjev. Ovakvo ponašanje je nastavak već ustaljene prakse ratnih zločinaca koji na sve moguće načine pokušavaju izaći na slobodu. Ključno je da smo ih kao zločince doveli u poziciju da sve priznaju. Krstić je u svom prvom zahtjevu priznao zločin u i oko Srebrenice, sada je priznao genocid”, istakao je Tahirović.

Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, ponovo je tražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu.

Prvi osuđen za genocid

Krstić je prva osoba koju je Haški tribunal osudio za učešće u genocidu u Srebrenici. Uz zahtjev za prijevremeno puštanje, kojeg je podnio u januaru 2024. godine, u junu ove godine dodao je i pismo u kojem nakon 26 godina u zatvoru traži puštanje na slobodu, koje je na njegov zahtjev, putem MMKS-a, upućeno javnosti.

Pismo je napisano nakon što je usvojena Rezolucija o danu sjećanja na genocid u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Na početku, osvrnuo se na Rezoluciju.

“Za ovu Rezoluciju glasam i ja iako nemam pravo glasa. Nemam pravo glasa jer se u ovoj Rezoluciji spominje i moje ime. Moje ime se spominje jer sam pomagao i podržao genocid. Moje ime se spominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ne mogu i ne trebam da ga dobijem”, napisao je.

Ovaj osuđeni ratni zločinac u pismu tvrdi i da “svakog trenutka i svakog dana” misli na žrtve genocida u Srebrenici, ali i da zna da “majka i sestra nevino stradalog neće povjerovati da su ove riječi iskrene”, te da njegove riječi “ne mogu da ublaže bol i umanje patnju koja nikad neće nestati”.

Naveo je da prihvata presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine kojima je utvrđeno da su snage VRS-a počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine.

Puštanje na slobodu zatražio je, između ostalog, na osnovu priznanja, ali i narušenog zdravlja te odsluženih godina u zatvoru.

Raport