Švrakić o izjavi ministra Milunovića: Sramota da nekom pametnom nije jasno od koga se branilo Sarajevo

Zar se građani nisu trebali braniti od onoga ko ih ubija ili trebamo danas poslije 30 godina dokazivati da su naši građani, civili, ranjavani i ubijani kako je kome bio ćeif od tih rezervista koji se navečer napiju i šenluče po civilima… Sramota da nekom pametnom nije jasno od koga se branilo Sarajevo u tom momentu i šta se branilo, kazao je za Faktor Muhamed Švrakić, predsjednik “Zelenih beretki” Kantona Sarajevo.

U ulici Hamdije Kreševljakovića, nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, u Sarajevu jučer su bivši pripadnici “Zelenih beretki” i borci Armije RBiH obilježili 3. maj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni za odbranu grada i BiH, a nešto kasnije ovu ulicu posjetile su i delegacije iz Republike Srpske kako bi odali počast pripadnicima JNA koji su stradali taj dan.

Odgovarajući na pitanje novinara kako komentira izjave da je Dobrovoljačka ulica bila legitiman vojni cilj i da je u njoj branjeno Sarajevo, Duško Milunović, ministar boračkih pitanja RS-a, odgovorio je:

– Nije mi jasno od koga su branili Sarajevo. Osigurano je bilo da se mirno povuku iz Sarajeva, nisu bili prijetnja, nisu bili u mogućnosti da se brane niti da napadnu. Pripadnici JNA su ubijani, nisu mogli da se brane.

Muhamed Švrakić, predsjednik “Zelenih beretki” Kantona Sarajevo, podsjetio je kako je Sarajevo nekoliko mjeseci prije bilo opkoljeno od srpskih snaga, dobrovoljaca, četnika i Jugoslovenske armije.

– Velika je greška što ljudi govore Jugoslovenska narodna armija, u tom momentu nije bila narodna armija, nego Jugoslovenska armija. Dobro znamo da je 9. aprila Predsjedništvo nezavisne BiH donijelo odluku, odnosno, pozvalo sve jedinice da pristupe Oružanim snagama BiH. Jugoslovenska armija, naravno, nije željela pristupiti, već je željela izaći na njihovu slobodnu teritoriju, odnosno, okupiranu teritoriju. Ako nekom nije jasno od koga se branilo, onda je on stvarno lud ili blesav – poručio je Švrakić.

On dodaje kako ne treba posmatrati samo događaje 3. maja, već treba uzeti i događaje 2. maja, kao i one prije toga.

– Mi smo do tada ukopali više od 300-400 naših sugrađana u Sarajevu, a nekih 10-ak smo ukopali baš iz te Druge vojne oblasti gdje je bio Milutin Kukanjac. Zar se građani nisu trebali braniti od onoga ko ih ubija ili trebamo danas poslije 30 godina dokazivati da su naši građani, civili, ranjavani i ubijani kako je kome bio ćeif od tih rezervista koji se navečer napiju i šenluče po civilima na Bistriku i po Baščaršiji. Sramota da nekom pametnom nije jasno od koga se branilo Sarajevo u tom momentu i šta se branilo – kazao je Švrakić i dodao:

– Dobro znamo da je u toj koloni bio onaj najhrabriji jugoslovenski vojnik što je rekao srezat zgradu na pola i pobiti civile, koji je izazvao najveći incident i prvi počeo pucati po braniocima i civilima iz svog oklopnog vozila. Nama nije jasno da postoji neko ko pita od koga se Sarajevo branilo kad smo ga imali već opkoljenog krajem 11. mjeseca. Imali smo i snimke Jugoslovenske armije koja se okopavala oko Sarajeva, kao i minobacače i tenkove. Ako nekom nije jasno, bolje da mu ostane nejasno, nego da budalu ubjeđujemo u ono što ga ne možemo ubijediti.

Ni ostale izjave zvaničnika iz RS-a, kao i tamošnjih medija, ne razlikuju se mogo od izjava ministra Milunovića. Ponovo su izrečene netačne i oprečne informacije u odnosu na ono što se zaista događalo 3. maja u Doborovoljačkoj.

Milutin Kukanjac, general i bivši komandant 2. armijske oblasti JNA govorio je 1994. godine o događajima u bivšoj Dobrovoljačkoj. Tom prilikom je rekao da je laganje o broju poginulih pripremano u Beogradu, te da su to užasni ljudi.

– Moram da vam kažem jednu nepobitnu istinu. Najviše me vrijeđaju izmišljotine o broju poginulih u Dobrovoljačkoj. Ja vam tvrdim da, ni dan-danas, nekome nije u interesu da se sazna prava istina. U Dobrovoljačkoj ulici 3. maja je poginulo šest ljudi – rekao je Kukanjac.

Također, Haško tužilaštvo ocijenilo da je kolona JNA koja je prolazila kroz Dobrovoljačku bila legitiman vojni cilj.

Faktor.ba