Svjetski dan moždanog udara: Koliko smo spremni za brzu reakciju?

Moždani udar je i dalje jedan od vodećih uzroka trajne invalidnosti i smrtnosti odraslih. Brza medicinska reakcija ključna je za smanjenje posljedica moždanog udara, na što nas podsjeća i Svjetski dan moždanog udara, 29. oktobra 2024.

U svijetu čak 12 miliona osoba doživi moždani udar. Uz ovo povećanje broja moždanih udara, austrijska prijestonica razvija nove inovativne pristupe u liječenju.

Grad Beč ima oko dva miliona stanovnika, a prosječna dob pacijenata s moždanim udarom je oko 65 godina, iako je svaki četvrti pacijent mlađi od toga.

U klinikama Bečkog zdravstvenog saveza (WIGEV) godišnje se hospitalizuje oko 4.000 pacijenata s moždanim udarom, što je četvrtina ukupnog broja pacijenata u Austriji. Sa sedam jedinica, 40 specijalnih kreveta i dva centra za trombektomiju, ova klinika pokriva 80 posto liječenja moždanih udara u Beču.

Sistem je izgrađen na tri osnovna pristupa: prijem u posebnu jedinicu, sistemska tromboliza – tretman koji uključuje upotrebu specijalnih lijekova kako bi se otopio krvni ugrušak (tromb) koji blokira krvnu žilu u mozgu – i, za određene pacijente, minimalno invazivni hirurški zahvat cerebralne trombektomije.

Cilj je osigurati najbolju moguću njegu usklađenu s novim medicinskim dostignućima. Broj zahvata neprestano raste, uz prosječno barem jedan zahvat dnevno. U Beču se od 2017. akutni moždani udari liječe u okviru i Opće bolnice AKH i Klinike Landstraße.

Kako bi unaprijedili prevenciju, tim WIGEV-a razmatra uvođenje mobilne jedinice – specijalizovanog vozila za dijagnozu i tretman moždanih udara na licu mjesta. Ovaj pristup omogućava ranije pokretanje neuroloških mjera i daljnje upućivanje pacijenata ka optimalnoj klinici, što poboljšava ishode i smanjuje opterećenje bolničkih kapaciteta.

Moždani udar ostaje značajan zdravstveni izazov i u Bosni i Hercegovini, gdje godišnje pogađa oko 9.000 ljudi. Prevencija i brza reakcija ključni su za očuvanje života i kvaliteta života svih oboljelih.