Svijet obilježava 80 godina od Auschwitza: Netanyahu neće doći, Putin nije pozvan, a ispred BiH ide Željka Cvijanović

Na komemoraciji povodom 80. godišnjice oslobođenja nacističkog logora smrti Auschwitz, koja će se održati 27. januara, očekuje se prisustvo više od 50 delegacija iz raznih zemalja svijeta, među kojima su i zvaničnici Francuske, Njemačke, Britanije, a tamo će biti i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, u ime naše zemlje.

Ovaj događaj simbolizira sjećanje na jednu od najvećih tragedija u ljudskoj historiji, u kojoj je stradalo više od milion ljudi, od kojih su najveći broj činili Židovi, ali i Romi, politički zatvorenici, homoseksualci i drugi progonjeni narodi.

U centru pažnje bit će svjedočanstva preživjelih logoraša, koji će podijeliti svoja iskustva i svjedočiti o neizrecivim užasima kroz koje su prošli.

Za razliku od prethodnih komemoracija, politički govori su ovog puta isključeni iz programa, čime se daje prostor onima koji su preživjeli da svojim pričama i iskustvima osvježe sjećanje na strahote koje su se dogodile prije osam decenija. Ovaj čin također označava važnost ličnog svjedočenja kao ključnog sredstva u očuvanju istine o holokaustu.

Rusi nisu pozvani, Netanyahu ne smije doći

Međutim, ovogodišnja komemoracija neće proći bez političkih napetosti. Poljska, koja je domaćin događaja, odlučila je ne pozvati rusku delegaciju zbog agresije Rusije prema Ukrajini, čime je izazvala oštru reakciju Kremlja.

Rusija, koja se također smatra velikim žrtvom nacističke okupacije, smatrala je ovu odluku nepravednom.

Osim toga, Izrael, koji je u prošlim godinama bio redovan na ovom događaju, također nije poslao svoje političke predstavnike, i to zbog optužbi Međunarodnog kaznenog suda protiv premijera Benjamina Netanyahua zbog kršenja međunarodnog prava.

Ove političke odluke dodatno kompliciraju i onako osjetljive međunarodne odnose, dok istovremeno bacaju sjenku na značaj komemoracije i podizanje svijesti o posljedicama holokausta.

Uz ove političke napetosti, izuzetno je važna i poruka koju preživjeli logora Auschwitz šalju svijetu. Upozorenje na rastući antisemitizam, nacionalizam i sveprisutnu mržnju koja, prema njihovom mišljenju, prijeti ponovnim usponom ideologija koje su dovele do holokausta.

Preživjeli na komemoraciji planiraju iznijeti svoju zabrinutost zbog porasta ekstremne desnice u Evropi i širom svijeta, koja sve više podsjeća na 1930-e godine prošlog vijeka, kada su nacističke ideje našle plodno tlo u političkoj i društvenoj atmosferi.

Mnogi od njih tvrde da se mržnja prema manjinskim grupama, posebno prema Židovima, ponovo raširila u mnogim zemljama, dok nacionalističke stranke i pokreti ponovno potiču podjele među narodima.

Ove zabrinutosti odražavaju dublje globalne izazove, porast radikalnih ideologija, polarizaciju društava, te prijetnje temeljnim ljudskim pravima i slobodama. Stoga komemoracija ne služi samo kao podsjetnik na prošlost, već i kao upozorenje na opasnosti koje još uvijek prijete u budućnosti.

80 godina nakon oslobođenja Auschwitza, svijetu je potrebna zajednička borba protiv mržnje i netrpeljivosti, kako bi se spriječilo da se takvi strahoviti događaji ponove.

Komemoracija će, dakle, biti više od ceremonijalnog sjećanja na prošlost. Bit će to i poziv na akciju, kako bi se spriječilo da buduće generacije zaborave na cijenu slobode i ljudskih prava, koju su platili oni koji su preživjeli najstrašniji genocid u modernoj historiji.

To je također poziv na zajedničku odgovornost svih nas, bez obzira na našu nacionalnost, vjeru ili ideološku pripadnost, kako bismo zajedno izgradili svijet u kojem mržnja, nasilje i diskriminacija neće imati mjesto.