Svetlana Cenić: Ako ovakvi zakoni zažive, prijavit ću se u Estoniji

Zakoni o porezima i doprinosima, koje predlaže Vlada FBiH, izdašnije će puniti budžet, ali donose nova opterećenja privredi, ne ostavljaju prostor za rast plaća radnika, stručnjake tjeraju iz države, a građanima donose glavobolje kako na naslijeđenu kuću ili stan platiti značajne sume poreza.

Zbog toga Svetlana Cenić, doktorica ekonomskih nauka, kaže da je važno što su prijedlozi povučeni s dnevnog reda Parlamenta i što je većina poslanika svjesna da vrijeme pandemije i njenih posljedica, inflacije i velikih poskupljenja nije adekvatno za njihovo usvajanje.

Analizirati integralno

Cenić kaže da efekte spornih zakona treba analizirati integralno.

– Ovo je dodatno opterećenje za privrednike. Nije stvar u povećanom porezu na dohodak sa 10 na 13 odsto, nego u porezima koji se uvode. Smanjili smo vam jedan doprinos, ali ćemo povećati i oporezovati i topli obrok i sve živo. Dakle, neće to imati neutralan efekat, već je to plus za budžet, a minus za privrednike, posebno u proizvodnim firmama – pojašnjava Cenić.

Diskutabilna je i odredba o porezu na nasljedstvo, zbog koje su ljudi šokirani i uplašeni, a drastično veći je porez i na ugovore o djelu.

– Obrazloženje da će to poslodavca natjerati da radnika zaposli zastalno apsolutno ne stoji. U nestašici kvalitetne radne snage dobrog radnika u proizvodnji ni sada niko ne drži na privremenim i povremenim poslovima. A što se tiče ovakvih kao ja, mene će poslodavac angažovati da obavim analizu ili uradim strategiju, ja i slični meni mu ne trebamo 12 mjeseci – ističe.

Tvrdi da, ako ovakav zakon zaživi, „frilenseri i ovakvi kao ja ćemo potražiti svoje mjesto u svijetu“.

– Prijavit ću se, recimo, u Estoniji i tamo obavljati sva plaćanja. Dakle, zakoni nisu dobro postavljeni – ističe Cenić.

Razvoj privrede

Podsjeća da druge države nude dom digitalnim nomadima, dok ih BiH rastjeruje, te da čak i Vlada RS smanjuje doprinose za 1,5, dok Vlada FBiH predlaže ovakve zakone.

Ona ovakav ekonomski sistem smatra prekarijatom, jer su radna mjesta nesigurna, a „Vlada djeluje destimulativno na razvoj privrede“.

Pravo na mišljenje

Cenić podsjeća da je BiH među najkorumpiranijim i najsiromašnijim državama, da organizirani kriminal cvjeta, nakon Perua, imamo najvišu stopu smrtnosti u svijetu u pandemiji, opterećeni smo brojnim aferama, živimo u hibridnoj demokratiji i režimu.

– Nema liste na kojoj nismo među najgorima. Čak smo i u toj energetskoj stranici među najgorima, jer smo po spremnosti za nju na 110. mjestu od 115 zemalja. Mogla bih do sutra nabrajati. Tome su doprinijeli upravo oni koji vas, kada im postavite pitanje ili komentarišete, etiketiraju kao samozvane ili kvazistručnjake – istakla je.