Švedska: Narod vjeruje državi, država brine o narodu​

Švedski model u odbrani od koronavirusa tema je ne samo u nordijskim već i u medijima širom svijeta. Posebno je zanimljiv balkanskim zemljama, koje su primijenile rigorozne mjere, dijametralno suprotne švedskom modelu. O tome govore eksperti i političari, ali i naši novinari u Švedskoj, koji su često važan izvor infomacija medijima u ex. Jugoslaviji. Tako je ovih dana nezavisni crnogorski nedjeljnik “Monitor”, u broju od 17. aprila, objavio intervju sa Brankom Tomićem, novinarom i publicistom, koji živi u Norrköpingu.

Tomić je rođen u Drvaru 01.01.1948. Novinarstvom se počeo baviti u izdanjima zagrebačkog “Vjesnika”, a u sarajevskom “Oslobođenju” radio je od 1971. do 1994. Po dolasku u Švedsku objavljivao je priloge u nekoliko vodećih novina u ovoj zemlji, a profesionalni novinarski rad nastavio je  i okončao u “Bosanskoj pošti”, nezavisnom listu za izbjeglice u Skandinaviji.

Objavio je deset knjiga, od kojih su posebno značajne tri posljednje: Švedskom Bosna probeharala (2017), Olimpijski spomenar (2017) i Fudbalska riznica bosanskohercegovačkog nogometa (2019).

Iz intervjua “Monitoru” prenosimo najinteresantnije dijelove, ali i nove autorove opservacije.

Švedska je jedina zemlja u Evropi koja nije uvela stroge mjere protiv pandemije koronavirusa. Zašto se na to odlučila, pitao je novinar “Monitora”.

– Svi koji su o tome odlučivali, a to su eksperti i Vlada, kazao je Tomić, odgovorili bi vam da nisu željeli da zaustave tokove svakodnevnog života i da ljude sputavaju restriktivnim mjerama koje bi ograničile njihova zagarantovana prava i slobode. Na ovo su Šveđani posebno ponosni, ali i osjetljivi ako bi im nešto bilo uskraćeno. Svi dobro znaju da im je demokratski sistem garant sigurne egzistencije, ali su svjesni i svoje odgovornosti u očuvanju njegovih tekovina.

Ja, recimo, ne mogu zamisliti ovu zemlju sa policijskim satom ili totalnom zabranom kretanja. Ne znam šta bi trebalo da se dogodi pa da se svi poslušno povuku u izolaciju. Međutim, to ne znači da oni ne razumiju opasnost koju sobom nose pandemije ili neke druge nedaće. Ne!  Ali, čak i kada se suoče sa tako zlokobnim virusom kao što je Covid-19 više vjeruju smjernicama Vlade nego što se plaše smrtonosnih brojki.

Kako se pokazao taj recept s obzirom na broj oboljelih?

– Ako bi “švedski model” ocjenjivali brojem zaraženih i umrlih rezultat bi bio porazan. Jer, baš u ovom trenutku (22. aprila 2020) saopšteno je da u ovoj zemlji od Covida-19 boluje 16.004 osobe, a da ih je među preminulim već 1.937 (u bolnice primljeno 2.200 osobe od čega je na intenzivnoj 517 osoba). Zastrašujuće!  Za zemlju koja ima desetak miliona stanovnika, a po prostranstvu je gotovo duplo veća od bivše Jugoslavije, to je ogroman gubitak.

U početku, dok su brojevi bili znatno manji, nisu se javljale sumnje u ispravnost odluke švedskih vlasti da se ne poseže za žešćim restriktivnim mjerama. Nije se zavirivalo ni u praksu drugih zemalja, čak ni u komšiluk, gdje su Finska, Danska i Norveška, uz ograničenja, bilježile daleko bolje rezultate. Švedska se uporno i danas drži svog kursa, bez obzira što trpi i sve prisutnije kritike.

Da li je tačno da se u Švedskoj, zahvaljujući tim najliberalnijim mjerama u Evropi, građani slobodno kreću i normalno žive, da rade škole, da su otvoreni restorani i kafići?

– Sve je to tačno, ali ipak sve nije isto kao prije pojave korone. Moji unuci su osnovci i u Stockholmu redovno idu u školu i na fudbalske i košarkaške treninge. Jedino su košarku iz dvorane preselili na otvoreno. Djeca su u parkovima, mladi na izletištima, svi koji mogu redovno koriste rekreativne staze i druge objekte. Nema utakmica, ali ekipe u manjim grupama redovno treniraju na svojim stadionima. Prodavnice su otvorene, dobro snabdjevene, a ako neko nije u mogućnosti da do prodavnice dođe veći lageri za malu naknadu dostavljaju narudžbu na kućnu adresu. A tu su i volonteri koji priskaču upomoć starijim osobama.
Otvoreni su restorani i kafići, ali se svi drže preporuka o rastojanju za stolovima i načinu služenja jela i pića. Sve saobraćajne linije funkcionišu, ali je primjetno da ima manje putnika. Dakle, možeš ići gdje hoćeš, ali ne možeš raditi baš sve što ti padne na pamet. Obavezan si da brineš o sebi, ali i o drugima.
Preporučujemo

Jesu li ovakve liberalne mjere uvedene zato što Šveđani vjeruju vladi, premijeru, stručnjacima, policiji, itd., pa disciplinovano poštuju sve što oni predlože? Ustvari, građani su vrlo odgovorni za javno zdravlje.

– Odgovoriću kratko: ovdje narod vjeruje državi, a država brine o narodu! Vlada ima jasno definisane ovlasti, a svaki pojedinac vlastitu odgovornost.

Mnogi upozoravaju da je ovo što Švedska radi recept za katastrofu. Šta Vi mislite o tome?

– Moram priznati da sam, pod utiskom kako se odvija situacija u svijetu, u početku bio šokiran blagim mjerama švedskih vlasti. Ali, poštovao sam preporuke i u prvom mjesecu dobrovoljne ”izolacije” samo sam dva puta izašao iz stana. Odvezao sam suprugu do prodavnice, koja je u radnju ušla sa maskom i rukavicama. Svi su u nju gledali kao u vanzemaljca. Bila je jedina sa tom opremom. Opet sam pomislio da su Šveđani ”ludi”. Međutim, brzo sam shvatio da ne treba paničiti, ali da svemu treba prilaziti s puno opreza. Danas vjerujem da je Švedska na dobrom putu, bez obzira što će i ona, nažalost, pandemiju platiti sa mnogo žrtava.

Zašto mislim da njen recept nije srljanje u katastrofu? Pa, evo: mnoge zemlje koje su građanima ograničavale kretanje lagano otvaraju škole i prodavnice. Ne mogu izdržati u totalnoj blokadi. I tek ćemo sada vidjeti rezultat labavljenja tih mjera i biti u prilici da ga uporedimo sa onim što Švedska ima. Sve mi nešto govori da će ova moja ”rezervna domovina” biti pobjednik, mada u ovoj borbi sa toliko izgubljenih života – pobjednika nema!

Kako se tamo ovih dana snalaze građani iz bivše Jugoslavije? Ima li oboljelih?

– Ima, nažalost. Neke i lično poznajem, ali nismo u direktnom kontaktu. Nakon desetak dana teške borbe sa virusom, javio mi se jedan prijatelj, rodom iz Sjenice, koji je sa suprugom i kćerkom prošao kroz ”golgotu korone”. Rekao mi je u telefonskom razgovoru da je bilo pakleno, da nije mogao vjerovati koliko je to sve ubitačno, a radi se o sredovječnom snažnom čovjeku, bivšem sportisti.

U Švedskoj je nešto više od 100.000 građana iz bivše Jugoslavije. Samo iz Bosne i Hercegovine – oko 70.000. Prema podacima koji se ovdje svakodnevno objavljuju na zvaničnoj stranici Zavoda za javno zdravstvo među oboljelima je i stotinjak ”naših” i na samom su začelju doseljeničke liste. Somalijaca je pet puta više, a brojni su i Iračani i Sirijci. Da li među ”našima” ima i preminulih? To ne mogu sa sigurnošću reći, jer se ti podaci zvanično ne iznose.

Malo je iznenađenje da su i oboljeli u statistici nacionalno razvrstani, jer se to, bar zvanično, u nekim drugim prilikama izbjegava. Očigledno, sada se željelo reći kako su višečlane porodice podložnije širenju virusa zbog neposrednih kontakata i običaja organizovanja života, u čemu se doseljenici iz afričkih i azijskih zemalja znatno razlikuju od Šveđana. Tačno je da je zaraza najraširenija u naseljima gdje ”stranci” žive, ali u ukupnom zbiru oboljelih oni, ipak, ne čine većinu.
Naši ljudi su na dvostrukoj muci. Slijede mjere samozaštite da bi izbjegli zarazu, a brinu brigu o situaciji u domovini gdje su im rodbina i prijatelji. Obično su se okupljali u nacionalnim udruženjima, ali to više ne čine, jer su vrata klubova uglavnom zatvorena, da se u malom prostoru ne bi okupljao veći broj osoba. Inače, sve je ovdje rasparčano kao i bivša zajednička država. Živi se po principu ”svako sebi” i malo ko drugom zalazi u odaje. Na sreću, nema ozbiljnijih incidenata.

Da li u Švedskoj epidemiolozi znaju nešto drugo što ne znaju u drugim zemljama?

– U principu, švedski istraživački instituti nerado objavljuju rezultate prije nego što se uvjere da su postigli ono što su željeli. Ne bih rekao da znaju nešto što drugi ne znaju, ali sam siguran da i sada, naročito u čuvenoj Karolinskoj, uporno tragaju područjem imunologije kako bi nas vrlo brzo obradovali nekim novim otkrićem.

Pošto ste dugogodišnji novinar, kako svjetski mediji prate ovu pandemiju? Da li i tamo, kao kod nas, objavljuju kontroverzne informacije i zastrašuju građane?

– Sve što je bitno – objavljuje se. Ali se vodi računa da se ne diže nikakva panika i ne plaše građani. Evo, dok očekujemo da nam i proljetno sunce pomogne u borbi sa koronom, u Švedskoj najavljuju da je moguć i drugi val virusa. Ne kažu kada bi se to moglo dogoditi, ali lagano pripremaju stanovništvo i na tu neugodnost. Za rješavanje problema, zdravstvenih i ekonomskih, u ”korona krizi” biće iz budžeta izdvojeno više od 100 milijardi kruna. Ako bude potrebno izdvojiće se i više. Država ovdje neće biti blokirana, a narod bez zaštite.

OSLOBOĐENJE