Sve veće cijene školskog pribora: U regionu potrebno izdvojiti i do 2000 KM, evo koliko u BiH

Školsko zvono će, u većem dijelu Bosne i Hercegovine zazvoniti u ponedjeljak 2. septembra,  kada će đaci nastaviti sa svojim školskim aktivnostima. No, za roditelje, ono je još jedan finansijski stres.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) izračunao za mjesec januar 2024. godine iznosila je 2.895 konvertibilnih maraka (KM), a prosječna plata u BiH je oko 1300 KM. 

Ovo su informacije koje su na papiru, ali u stvarnosti te brojke često znaju biti drugačije iz različitih socio-ekonomskih faktora.

S početkom nove školske godine, one postaju još vidljivije zbog troškova za edukacijske potrebe djece kao što su školski pribor, odjeća i obuća, te razne nastavne i vannastavne aktivnosti. 

Kupovina novih knjiga odavno je luksuz za mnoge roditelje, a cijene polovnih su koliko-toliko još uvijek prihvatljive. 

U sarajevskim knjižarama prosječne cijene knjiga se kreću od 18 KM do 30 KM, gdje je najveća cijena za knjige stranih jezika u osnovnim školama, te stručne knjige u srednjim školama. U Sarajevu, na par lokacija, prodaju se i polovne knjige, čija je cijena približna novima, u zavisnosti od njihove očuvanosti, te se cijene kreću od 10 do 20 KM. 

U trgovinskim lancima, posvuda su akcije školskog materijala i opreme za školu, a najjeftiniji ruksaci su do 10 KM. Oni kvalitetniji i ergonomski prihvatljivi idu i do 150 KM. Osim obuće i odjeće za učenika/icu, ovo je jedan od najvećih troškova za roditelja. 

Za set najjeftinijih suhih bojica od 12 komada, potrebno je izdvojiti oko 1,50 KM, a za praznu pernicu do 5 KM. Pune pernice su oko 20-30 KM. Tempere, vodene bojice i kistovi se mogu pronaći čak i u setovima, a njihove cijene individualno se kreću do 5 KM. 

Blokovi za crtanje, u zavisnosti od veličine papira i razreda, kreću se u cijenama od 1 KM do 3 KM. 

Cijena sveski i radnih bilježnica iznosi oko 0,35 kf do 3 KM, a u nekim prodavnicama se mogu naći i “stilizovanije” sa dodacima kalkulatora, raznim futrolama i slično, a cijene ovih idu i do 10 KM. 

U Sarajevu postoje i privatne škole, gdje roditelji izdvajaju sredstva za školsku godinu kao upisninu, koja može ići i do 6000 KM, pa naviše, u zavisnosti od kvaliteta škole. 

U regionu, cijene su slične. a poskupljenjima hrane, poskupio je i školski pribor, a prema pisanjima hrvatskih i srbijanskih medija, sveukupni trošak za školske opreme ide do 2000 KM, u zavisnosti od razreda koji djeca pohađaju. U Bosni i Hercegovini, sveukupni trošak za školske opreme ide i do 1500 KM za jedno dijete.

Da li postoje beneficije za roditelje i djecu?

Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo, beneficijama koje nude za roditelje, barem će malo ublažiti “udar” na džepove roditelja, ali kako navode i osigurati bezbjednost djece. 

Tako su proteklih godina obezbijedili besplatne udžbenike za učenike i učenice osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, a u 2024/2025. će se nastaviti sa tom praksom. No, na nivou BiH, svako ministarstvo donosi poseban set odluka za besplatne udžbenike, te je u nekim dijelovima BiH ova beneficija rezervisana samo za neke razrede. 

Od ostalih pravnih izmjena, usvojen je i Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja ili/i drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika, koji bi trebao biti na snazi od ove školske godine (2024/2025).

Pravilnik je postojao od 2019. godine, ali Agencija za zaštitu ličnih podataka je odlučila da pilot projekt nema zakonsku osnovu, te da se kao takav ne može koristiti.

U novoj verziji, sa određenim dopunama i izmjenama, pravilnik sugeriše da svaka promjena u vidu ponašanja djeteta može biti znak da je dijete pod nekim oblikom nasilja. S 20 prvobitnih indikatora koji su se odnosili isključivo na nasilna ponašanja, dodani su indikatori koji mogu biti predmetom rasprave o dugoročnim psihičkim posljedicama zlostavljanja na dijete, ali mogu biti i dječiji karakter (stid) ili ozbiljan zdravstveni problem (mucanje, odlazak u toalet); 2020. godine, ovaj pilot projekt je dopunjen indikatorima za vršnjačko nasilje, te se navodi da od tada nije bilo prigovora za ovaj nacrt pravilnika.  

U indikatorima navedenim za prepoznavanje modela ponašanja koji mogu ugroziti druge učenike, ali i samog učenika, navodi se između ostalog i često odlaženje u toalet, poteškoće u komunikaciji sa vršnjacima, te mucanje. Introvertna djeca koja nisu vješta u komunikaciji sa vršnjacima/kinjama će također, prema indikatorima, biti predmet ovog pravilnika, ali i djeca sa zdravstvenim poteškoća. 

Ostaje nam da vidimo kako će reagovati nadležne institucije za zaštitu ličnih podataka, poput Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja je već reagovala na prvobitni pilot-pravilnik od ministra Elvira Kazazovića. 

Podsjećamo, većina učenika/ica u osnovnim i srednjim školama su maloljetna lica, te ovakav vid sakupljanja podataka o ponašanjima koja mogu biti uzrokovana nizom faktora može biti dugoročno štetan, posebno u kontekstu indikatora koji se mogu prikazati kao problematični u kontekstu tegoba nevezanih za nasilje. 

Formalnosti na stranu, kako sa poskupljenjima?

U Bosni i Hercegovini, iako postoje određene olakšice, roditeljima je školska godina i dalje ozbiljan finansijski period kada su svi napori usmjereni ka dječijem boljitku. 

Djeca osim školskog pribora, trebaju novac za užinu u toku trajanja škole, neka usluge dadilja, siguran prevoz do škole, te ono najbitnije sigurno okruženje gdje mogu u potpunosti biti fokusirani na svoj edukacijski put, slobodni od nasilja, slobodni od straha.

Iako se posljednje ne može kupiti, na nama kao društvu je da im obezbijedimo siguran rast i razvoj, dobru edukaciju, te da im pružimo sve resurse koje možemo jer su oni naša budućnost. Ali ukažemo i na potencijalne loše prakse.