Sve što trebate znati o Oxfordovoj vakcini

Vakcinu protiv koronavirusa Univerziteta Oxford i farmaceutske kompanije AstraZeneca razmatraju za upotrebu u Velikoj Britaniji.

Britanski naučnici su za BBC odgovorili na neka od najčešćih pitanja vezana za ovu vakcinu.

Šta je Oxfordova vakcina i kako djeluje?

Napravljena je od oslabljene verzije virusa prehlade (poznatog kao adenovirus) čimpanzi. Izmijenjen je tako da više liči na koronavirus – iako ne može uzrokovati bolest. Kada se vakcina ubrizga pacijentu, ona podstiče imunološki sistem da počne stvarati antitijela i priprema ga za napad na bilo koju infekciju koronavirusom. Velika Britanija je naručila 100 miliona doza, a za razliku od Pfizerove vakcine, koja se mora držati na izuzetno niskoj temperaturi od -70°C, Oxfordova vakcina može se čuvati u normalnom frižideru. To je čini mnogo lakšom za distribuciju.

Kako se vakcina proizvodi tako brzo?

Istraživači s Univerziteta Oxford već su puno radili i prije 2020. godine na razvoju vakcine koja bi se mogla prilagoditi za borbu protiv različitih bolesti. To je značilo da su temelji istraživanja već postavljeni, a naučnici nisu krenuli od nule. Vakcina je prošla sve uobičajene faze istraživanja, a britanski regulator za lijekove (MHRA), provodi kontinuirani pregled podataka tokom cijele godine.

Kada će vakcina biti spremna?

Trenutno je u posljednjoj fazi procjene MHRA, nakon što je vlada zatražila da analizira konačni set podataka 27. novembra.
Profesorica Sarah Gilbert, vodeća istraživačica vakcine, rekla je da su šanse da će je ljudima dati prije kraja godine “prilično velike”.

Koliko je efikasna Oxfordova vakcina?

Pokazalo se da je vakcina Oxford/AstraZeneca sigurna i da izaziva imuni odgovor kod ljudi svih dobnih skupina, uključujući starije od 55 godina. Za razliku od Pfizera, koji je objavio da je vakcina efikasna 90%, Oxford/AstraZeneca predstavlja tri različite efikasnosti:

Ukupno je utvrđeno da je vakcina efikasna u 70% slučajeva. Za većinu ljudi u ispitivanju koji su dobili dvije pune doze efikasnost je bila 62%. Međutim, za malu grupu koja je dobila pola doze, a zatim i punu dozu, efikasnost je iznosila 90%. Još nije jasno zašto su rezultati bili bolji za ovu grupu. Možda je njihov imunološki sistem pripremljen postupnije, ali naučnici to još ne mogu objasniti. Također, svi dobrovoljci u ovoj manjoj grupi bili su mlađi od 55 godina.

Kao i kod ostalih vakcina, naučnici još ne znaju sprečava li vakcina “hvatanje” koronavirusa, to je nešto što neće znati dok vremenom ne vide utjecaj vakcinacije.

Koja će biti preporučena doza?

To će razmotriti MHRA. Nastavit će analizirati podatke iz tekućeg istraživanja Oxforda/AstraZenece, tako da bi u početku moglo biti odlučeno da se daju dvije pune doze, međutim, ta bi odluka mogla biti promijenjena čim budu dostupni novi podaci.

Je li vakcina Oxford dobra kao i Pfizer?

Važno je zapamtiti da je čak i niži podatak od 62% bolji rezultat od najboljeg rezultata vakcinacije protiv sezonske gripe, koja je efikasna u oko 50% slučajeva. I niko ko je dobio vakcinu nije hospitaliziran ili se ozbiljno razbolio.

Koliko dugo vakcina štiti od koronavirusa?

Kao i za sve vakcine koje se razvijaju protiv koronavirusa, još ne znamo. Može biti da su ljudima potrebne godišnje vakcinacije, kao što je slučaj s vakcinacijom protiv gripe.

Koju vakcinu ću dobiti?

JCVI – Zajednički odbor za vakcinaciju i imunologiju je neovisna grupa naučnika i dala je preporuke o tome koje se vakcine daju kojim grupama. JCVI je odlučio da vakcina Pfizer prvo treba ići za starije od 80 godina, zdravstvene radnike i štićenike domova.