Sve afere u KBC Split: Dogovor o mitu, žena pokopana pod pogrešnim imenom, smrt u čekaonici…

Nije tajna da je zdravstveni sistem u Hrvatskoj nepouzdan, spor i korumpiran. Jasno je to i pacijentima i ljekarima, a ako je suditi prema broju i ozbiljnosti propusta zadnjih nekoliko godina, ispada da je najbolje izbjegavati javno zdravstvo.

Kako piše Index, jedna od najgorih bolnica s obzirom na broj afera je splitska, redovno spominjana u kontekstu nesposobnosti, teških propusta i korupcije.

Zamijenili pacijentice

Tokom aprila 2020., u jeku pandemije COVID-19, u KBC-u Split su zamijenili dvije pacijentice. U bolnicu su istovremeno stigle dvije starice, iz različitih domova. Obje su bile teškog zdravstvenog stanja i dementne, stoga nisu mogle komunicirati i odazivati se na svoje ime.

Sama hospitalizacija je dobro funkcionirala, s redovnim pretragama, te je uredno vođena. No, dijagnoze su im vođene pod pogrešnim imenima. Jedna od njih je preminula, a jedini član porodice, nećak iz Zagreba, nije mogao vidjeti da se ne radi o njegovoj tetki jer zbog koronavirusa nije bilo dopušteno otvarati kovčeg.

Tako je sahranjena pod krivim imenom, a zamjena je otkrivena tek kada je druga starica vraćena u pogrešan dom za starije, gdje su radnici shvatili da to nije njihova štićenica.

Nedugo nakon tog slučaja se dogodila još jedna zamjena, u kojoj je jedna zdrava štićenica doma zadržana na liječenju od koronavirusa u splitskom KBC-u, a pacijentica koja je imala COVID-19 vraćena u dom za starije.

U to vrijeme je direktor KBC-a Split bio Julije Meštrović, koji je ponudio ostavku ministru zdravlja Viliju Berošu. Do ostavke ipak nije došlo pa je dvije godine nakon spomenutih zamjena pacijentica Meštroviću prišao HDZ-u i ponudio mu da bude njihov kandidat za gradonačelnika. Iako je bio prvi izbor HDZ-a, ponudu je odbio, a umjesto njega je kandidat postao Zoran Đogaš.

Prijava za nesavjesno liječenje, četiri smrti

Početkom 2020. je policija napravila provjeravala Zavod za kardiologiju KBC-a Split po zahtjevu DORH-a, a zbog prijava za nesavjesno liječenje. Radilo se o 25 slučajeva koje je, prema prijavi, počinio poznati splitski kardiolog, a od toga se u četiri slučaja radilo o smrtnom ishodu tokom ili nakon nestručno provedenih operacija.

U prijavi stoji da je ugrađivan manji broj premosnica nego što je bilo potrebno, a premosnice su ugrađivane na neodgovarajuće arterije. Prema jednom anonimnom navodu, nakon jednog smrtnog ishoda na operacijskom stolu, operacija je nastavljena tako da bi se postavio aortni graft, uz komentar ljekara da će na taj način “bolje izgledati na patologiji”.

Uz to je ljekar navodno govorio da mu je premala plaća da bi obavio sve što je bilo potrebno, neke postupke nije radio jer mu se nije dalo te kako neće stići napraviti sve procedure jer ga čeka društvo za kartanje.

Prema drugoj strani priče, onoj prozvanog ljekra, radilo se o lažnoj prijavi, koju je, tvrdio je, vjerovatno anonimno uputio nekadašnji šef Zavoda za kardiologiju na KBC Split. Sam šef Zavoda je optužen za primanje mita 2018.

Udovica preminulog pacijenta tvrdila da je dala mito

U emisiji Provjereno je istupila udovica pacijenta koji je 2018. preminuo nakon operacije za koju je ljekar, tvrdila je, primio mito. Radi se o Ljubici Adžaip, koja je priznala da ljekara ne bi prijavila da joj suprug nije preminuo tokom operacije, a zbog davanja mita je i sama zaradila krivičnu prijavu.

Policija je uhapsila ljekara, te obavila pretres stana, automobila i ambulante, nakon čega je pušten da se brani sa slobode. Radilo se o tri hiljade eura mita za operaciju koju je po dužnosti i radnom mjestu morao obaviti.

Ljubica Adžaip je u emisiji Provjereno tvrdila da je na savjet medicinske sestre predala mito ljekaru, na čemu on prilikom predaje nije ni zahvalio.

Lani je slučaj još bio na sudu, tek u fazi zakazivanja rasprave, iako je optužnica potvrđena sredinom 2020. U optužnici je navedeno kako je utvrđen nesrazmjer između zakonito stečenih prihoda i imovine optuženika i članova njegove porodice, te je predloženo da se taj novčani iznos oduzme.

Navodi optužnice

Tereti se i da unatoč teškom pogoršanju stanja pacijenta nije naložio njegov hitni premještaj na zavod kako bi ga operirao smatrajući da novčani iznos koji je dobio nije dovoljan da bi obavio operativni zahvat.

Ovaj ljekar još radi na Zavodu za kardiologiju KBC-a Split, unatoč optužbi za korupciju i postupku koji se protiv njega vodi na sudu. Ranije spomenuti doktor, koji je anonimno prijavljen za 25 propusta, od čega četiri sa smrtnim ishodom, postao je umjesto njega šef hirurgije.

Umro nakon što je satima čekao na pregled

Smrt srčanog bolesnika dok je čekao pregled na Hitnom plućnom prijemu Klinike za plućne bolesti KBC-a Split obilježila je prve dane 2017. Prema izjavi kćerke drugog pacijenta, koji je u istom trenutku čekao u redu, tim Hitne pomoći je brzo reagirao, ali je u redu na plućnom odjelu bilo 30-ak ljudi.

Kako se radilo o osobi s dva stenta i srčanom bolesniku, kćerka je smatrala da bi trebao imati prednost. Na traženje prednosti za hitni pregled zbog lošeg općeg zdravstvenog stanja, medicinska sestra joj je rekla da su morali ići na interni prijem.

U jednom trenutku mu je pozlilo pa je kćerka zamolila za pomoć. Pomoć je stigla u vidu ležećih kolica, ali je pacijent svejedno morao čekati četiri sata na pregled. Nakon toga je doktorica dala uputnicu za RTG pluća i laboratorijsko vađenje krvi, a kćerka je oca morala odvesti na Hitni hirurški prijem. Problem je bio u tome što na Hitnom plućnom prijemu uopće nema RTG uređaja pa su mu tu mogli samo izvaditi krv.

Kćerka ga je sama prebacila automobilom na Hitni hirurški prijem, udaljen stotinjak metara. Napravljen je RTG pa su se opet automobilom vratili na Hitni plućni prijem.

– Tamo je vladao potpuni haos. Starija žena, također srčani bolesnik koja je već satima ležala na istim onim bolničkim ležećim kolicima kao što je ležao i moj otac, još je bila u čekaonici. Imala je masku na licu i s njom je bio sin. Stalno je stajao pokraj nje i govorio kako će biti sve dobro – tvrdila je kćerka drugog bolesnika koja je svjedočila cijeloj situaciji.

U jednom trenutku je žena prestala pokazivati znakove života, nakon čega ju je osoblje prekrilo bijelom plahtom i unijelo u ambulantu. Smrtni ishod je možda bio neizbježan, ali je bolesnica nekoliko sati čekala u redu za pregled na Hitnom plućnom odjelu. Šokantnu ispovijest svjedokinje je objavila Slobodna Dalmacija.

“Karcinome ne daj nikome. Mene zovi”

Hirurg koji je nedavno preminulog novinara Indexa Vladimira Matijanića opisao kao “mrtvog neprijatelja”, krajem 2015. bio je pod nadzorom Ministarstva zdravlja zbog komunikacije putem Facebooka u kojoj je dogovarao podjelu mita pacijenata s kolegicom.

Prepiska uključuje raspravu o tome koliki novčani iznos mita se može očekivati od pacijenata, pri čemu je Tomasović podučavao mlađu kolegicu.

– Malo mi šalji pacijente. Samo meni, ništa ovoj stoci…Ako ko da pare, dobiješ tal – pojašnjavao je.

Na njeno pitanje koliki iznos mita može očekivati, odgovorio je: “Neko ništa, neko 100 do 300 (eura)”, a otkrio je i koji su pacijenti najisplativiji: “Karcinome ne daj nikome. Mene zovi.”

– A jebiga. Gadna su vremena – pomalo je bila razočarana doktorica: “Ovaj mjesec ću ti upućivati pacijente koliko ih imam. Uistinu očekujem rezultate”, odgovorila je nakon nekoliko sati prepiske.

– Ako što daju, dobiješ. Ili im možeš ti uzeti lovu ako hoćeš. Ovo je samo na bazi njihove volje. Ja se ne usudim pitati – pisao joj je kolega hirurg.

To je mali dio prepiske, u kojoj su se još žalili na premale plaće, hvalili kako dobivaju poklone (23 kila mesa, kafa, piće…) i javljali jedno drugome o platežnoj moći pacijenata koje su “razmijenili”.

Historija korupcije, nemorala i nesavjesnog liječenja

Historija KBC-a Split je puna teških optužbi za korupciju, podvala, nesposobnosti i nebrige. 2012. su zamijenjene dvije mrtve bebe, što je otkrio tek jedan od roditelja kada je došao preuzeti tijelo. Kiretaže na živo, koje su se provbodile na splitskog ginekologiji, postale su javno poznate zbog istupa bivše saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić.

2014. je jedan od splitskih ortopeda odbio operirati teško bolesnog pacijenta uz komentar: “Što ću to operirati, ionako će umrijeti”, a 2008. je USKOK provodio akcije Dijagnoza 1 i Dijagnoza 2 zbog krivotvorenja dijagnoza i “sređivanja” prava pripadnika HV-a i HVO-a na invalidske penzije, invalidnine, povećanje invalidnina, oslobađanje carina i stambene kredite po beneficiranim kamatama. Mito se kretalo od 3.5 do 8 hiljada eura, piše Index.

Index.hr