Švarc-Šiling i Incko uputili apel za brzi prijem BiH u EU

24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”. Ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling) i Valentin Incko (Inzko) obratili predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lejen (von der Leyen), reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve”, piše “Deutsche Welle“.

Pored toga što ih Putinov način ratovanja podsjeća na rat u BiH i artiljerijski teror nad stanovnicima Sarajeva, smatraju i kako bi “Dodik i Vučić mogli da iskoriste agresiju Rusije na Ukrajinu i isprovociraju incidente ili novi rat u BiH ili na Kosovu”.

– Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga njeguju veoma bliske odnose sa Rusijom. Stoga se pribojavamo da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti i na Zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo – navode oni u zajedničkom pismu Ursuli fon der Lejen.

Pregovori o učlanjenju bez odlaganja

S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih 6 dana, kaže se u zajedničkom apelu Incka i Švarc-Šilinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

– EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU – smatra Švarc-Šiling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH, jer su tokom rata 90-tih, uvođenjem embarga na oružje Bosni i Hercegovini, onima koji su napadnuti onemogućili da se brane.

Valentin Incko vjeruje da događaji u Ukrajini mogu pokrenuti međunarodnu zajednicu da se ozbiljno pozabavi BiH i prijetnjama secesijom, mada Dodik o tome trenutno ne priča a Rusija kao i Srbija ističu kako podržavaju teritorijalni suverenitet BiH. 

– Uslovno možemo govoriti o sistemu spojenih sudova. EUFOR je zbog toga već ojačao svoje trupe u BiH, što sam ja uvijek tražio, mada u BiH nema ili gotovo da nema njemačkih vojnika. Formula glasi: Miran Balkan – sigurnija Evropa – kaže Inzko i dodaje kako u posljednjih 15 godina nije vidio tako velik interes međunarodne zajednice za BiH kao sad i da mu je zbog toga jako drago.

“NATO ima obavezu da djeluje u BiH”

Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. „Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”.

I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži „snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina”. Od njega traže i da „poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine”.

– Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na zapadni Balkan – kaže Incko.

Incko ne vjeruje da se „Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjoj Luci”, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu, piše “Deutsche Welle”.

Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: 

– Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH, Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali.

Srbiji oduzeti status kandidata?

Incko i Švarc-Šiling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bilta (Bildt), koji je prije nekoliko dana na Twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji „diskvalifikuje iz procesa učlanjenja“, kao i da „za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU”.

– Slažem se sa Karlom Biltom – kaže Valentin Inzko za DW, ali mogao je to reći i ranije. 

– Želim podsjetiti da je jedan drugi političar – naime Hajko Mas (Heiko Maas, bivši njemčki šef diplomatije) 28.10.2020. rekao da u zemlji koja želi u EU ne može biti mjesta za raspirivanje nacionalizma, negiranje ratnih zločina i glorifikaciju ratnih zločinaca“.

Pisma Stoltenbergu i Ursuli fon der Lejen kao i zajednički apel visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu. Generalna konzulica i rođena Mostarka Višnja Lončar, na čiju je inicijativu po prvi put na tom mjestu obilježeno 30 godina državnosti BiH, je za DW izjavila: 

– Rat u Ukrajini je strašan, ali kod nas u BiH niko nema prava da izgovori tu riječ a kamoli da njome prijeti. Mi skupa sa imamima, fratrima i pravoslavnim sveštenicima slavimo Dan nezavisnosti i niko nas neće razdvajati, prenosi “Deutsche Welle“.