Svake godine isti problemi: Nedozreli kukuruz već na udaru divljih svinja

Divlje svinje će i ove godine predstavljati veliku opasnost za poljoprivredne proizvođače na području Unsko-sanskog kantona, a već pristižu informacije o šteti koju čine na poljima kukuruza, iako još nije došlo do dozrijevanja ove kulture.

“Imamo dojave od poljoprivrednika da im divlje svinje već čine štetu i sigurno je da će to biti jedan od većih problema u narednom periodu. Zbog godine koja je bila loša, manje je hrane u njihovim staništima, pa će parcele s kukuruzom biti opet na udaru, možda čak i u većoj mjeri nego što je bilo ranijih godina”, kaže Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika u Sanskom Mostu.

Dodaje kako su u proteklim godinama bezuspješno ukazivali na ovaj problem, te nisu naišli na podršku nadležnih institucija.

“Pokušavali smo da izdejstvujemo podršku u nabavci električnih pastira kako bismo zaštitili parcele, ali jednostavno nije bilo sluha za to, pa nas opet čekaju isti problemi”, navodi Selimović.

Jedan od poljoprivrednika koji godinama muku muči s ovim problemom je Enes Tatarević iz sela Fajtovci.

“Skoro sam obilazio parcele i primijetio da su čopori divljih svinja već pričinili znatnu štetu. Kako klipovi budu dozrijevali, šteta će biti još veća i to se ponavlja već godinama. Jednostavno, obaraju stabljike na zemlju i one se ne mogu oporaviti, te su kasnije potpuno neiskoristive jer ostavljaju miris na njima i stoka neće takvu hranu”, kaže Tatarević.

Kaže kako su im predstavnici nadležnih institucija savjetovali da ograde svoje zasade električnom žicom, ali dodaje kako za su za to, s obzirom na to da se radi o ogromnim površinama, potrebna izdašna finansijska sredstva koja poljoprivrednici nemaju.

U lovačkim društvima ističu kako ne mogu pomoći poljoprivrednicima, s obzirom na to da je na stazi lovostaj i da, uzimajući u obzir zakone koji regulišu ovu oblast, ne postoji mogućnost organizovanja bilo kakvog lova.

Također, ističu kako poljoprivrednici, da bi uopšte imali mogućnost da traže nadoknadu štete ili njihovu reakciju, moraju imati ograđene i zaštićene zemljišne parcele.

Dobri poznavaoci svijeta životinja ističu kako zbog sve praznijih sela divlje svinje bez straha dolaze iz viših planinskih predjela, gdje su im staništa, u blizinu naseljenih mjesta i nanose štetu na poljoprivrednim kulturama. Iako su iz institucija vlasti koje su nadležne za ovu problematiku godinama obećavali kako će se pozabaviti ovim problemom, do sada ništa konkretno nije učinjeno na tom planu.

Nezavisne novine