Sumnje više nema: Evropa je napadnuta. Čudno je, međutim, što ne želi da se brani

Da nije bilo kašnjenja povezanog leta, zapaljiva bomba bi se vjerojatno zapalila u utrobi aviona koji je letio visoko iznad Evropske unije.

Umjesto toga, zapalio se na tlu u njemačkoj zračnoj luci Leipzig, zapalivši DHL-ov kontejner za zračni prijevoz.

Zvaničnici zapadnih obavještajnih službi vjeruju da je napad, koji se dogodio u julu, bio probni “rad” ruskih agenata koji su planirali postaviti slične bombe na letove za Sjedinjene Američke Države.

Rezultat sabotaže

“Već neko vrijeme promatramo agresivne akcije ruskih obavještajnih službi”, rekao je Thomas Haldenwang, koji je nedavno odstupio s mjesta predsjednika njemačke savezne obavještajne agencije.

Rusija koristi cijeli skup alata, od utjecaja na političke rasprave do cyber napada na kritičnu infrastrukturu do sabotaže u značajnoj mjeri, dodao je on.

Kremlj već dugo provodi takozvani hibridni rat protiv evropskih zemalja, uključujući kampanje dezinformiranja, hakiranje, kibernetičke napade i uplitanje u izbore kako bi destabilizirao evropska društva i, u posljednjih nekoliko godina, natjerao ih da smanje vojnu podršku Ukrajini.

Njemačka je prošle sedmice saopćila da su dva podmorska telekomunikacijska kabla u Baltičkom moru prekinuta kao rezultat sabotaže.

“Moramo zaključiti, a da ne znamo tačno ko je to učinio, da je to hibridna akcija i također moramo pretpostaviti – a da to ne znamo – da je to sabotaža”, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius.

‘Otvoreno nasilje’

Nekoliko dana ranije, ruski špijunski brod Yantar ispratila je irska mornarica iz Irskog mora nakon što je ušao u vode pod kontrolom Irske i patrolirao područjem u kojem se nalaze ključni energetski i internetski cjevovod i kabeli.

Akcije Rusije također su eskalirale u otvoreno nasilje.

Ruski tenkovi možda ne ulaze u Poljsku ili Estoniju, ali je agresiju Moskve sve teže odbaciti.

Drugi paket bomba sličan onom u Leipzigu zapalio se u skladištu u blizini britanskog grada Birminghama u julu, a njemačka antiteroristička policija istražuje povezanost sa slučajevima drugdje u Evropi.

Nils Andreas Stensones, šef norveške vanjske obavještajne službe, rekao je u septembru da očekuje da će Kremlj pojačati napore da sabotira naftnu i plinsku infrastrukturu.

Zapadni zvaničnici sumnjaju da Moskva stoji iza podmetanja požara u Poljskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj, Njemačkoj, Litvaniji i Latviji.

A njemački i američki zvaničnici kažu da su osujetili rusku zavjeru za ubistvo Armina Pappergera, izvršnog direktora Rheinmetalla, njemačkog proizvođača oružja i glavnog dobavljača artiljerijskih granata za ukrajinsku vojsku.

Pitom odgovor

Dok su neke vlade — posebno u nordijskim i baltičkim zemljama — pokušale podići uzbunu, kolektivni odgovor EU-a i NATO-a do sada je bio izrazito pitom.

“Jednostavno smo previše pristojni”, rekla je danska premijerka Mette Frederiksen na rubu summita NATO-a u julu i dodala:

“Sada nas napadaju svaki dan.”

Dio razloga za pasivnost Evrope može se pripisati strahovima u zapadnim prijestolnicama da će biti uvučeni u sukob za koji nisu spremni, rekao je Daniel Byman, stručnjak za terorizam i nekonvencionalno ratovanje u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, piše Politico.

“Većina zemalja ne želi se otvoreno sukobljavati s Rusijom više nego što već žele.

Zabrinuti su zbog eskalacije, ciklusa naprijed-natrag koji će pogoršati stvari”, rekao je on.

Čak i riječi koje se koriste za razgovor o napadima odražavaju evropsku bojažljivost, rekao je Gabrielius Landsbergis, litvanski ministar vanjskih poslova u odlasku.

“Zašto ga zovemo hibridnim? Jer u osnovi kada to nazovete hibridom, ne morate ništa poduzeti u vezi s tim.

Ako to zovete terorizmom, onda to podrazumijeva reakciju”, rekao je Landsbergis na sigurnosnoj konferenciji u Rigi prošlog mjeseca.

Ograničenja NATO-a

Brend hibridnog ratovanja Kremlja razvio je ruski general Valerij Gerasimov, sada načelnik Glavnog štaba ruskih oružanih snaga, tvrdi austrijski stručnjak za sigurnost Gerhard Mangott.

“To nikada ne znači samo dezinformacije i propagandu, već širok arsenal instrumenata, od sabotaže preko infiltracije i finansiranja stranaka na Zapadu do povrede zračnog prostora NATO država od strane ruskih borbenih aviona”, rekao je Mangott.

U Litvaniji, Moskva koristi dezinformacije kako bi potkopala planirano raspoređivanje brigade njemačkih oružanih snaga, dio napora NATO-a da podupre svoje istočno krilo.

“Širi se mnogo lažnih vijesti, na primjer da su njemački vojnici silovali žene i htjeli okupirati Litvaniju.

“Rusija želi sabotirati projekt. Ovo shvaćamo vrlo ozbiljno”, rekao je Darius Jauniškis, šef litvanske tajne službe.

U oktobru je Poljska privremeno suspendirala — uz podršku čelnika EU-a — prava na azil za migrante koji su u zemlju ušli iz Bjelorusije.

Poljski premijer Donald Tusk okrivio je porast broja dolazaka na pokušaj Moskve da destabilizira Varšavu.

Međutim, čak i u najopasnijoj fazi, čini se da je ruska kampanja destabilizacije pažljivo kalibrirana da ne izazove kolektivni odgovor NATO-a prema odredbi o uzajamnoj obrani zapadnog vojnog saveza, poznatoj kao Članak 5.

Pojačava pritisak

Umjesto toga, čini se da Kremlj polako pojačava pritisak kako bi vidio s čime se može izvući.

“Rusija testira granice članka 5. kako bi izazvala nesigurnost”, rekao je ranije ove godine Roderich Kiesewetter, njemački zastupnik i bivši oficir glavnog štaba u njemačkoj vojsci.

Zemlje NATO-a raspravljale su o kolektivnom odgovoru na ruski hibridni rat, rekao je visoki zvaničnik NATO-a novinarima uoči summita u Washingtonu.

Čak i ako se napadi ne kvalificiraju kao ratna djela u tradicionalnom smislu, zemlje se mogu pozvati na članak 4., koji poziva na konsultacije kada je sigurnost zemlje ugrožena.

“Mislim da to ne možemo isključiti u budućnosti.

Naročito bismo vidjeli nastavak pogoršanja i intenziviranja te vrste aktivnosti”, “, rekao je visoki predstavnik NATO-a.

Međutim, za sada u savezu nema mnogo apetita za sukobljavanjem.

“NATO je odbrambeni vojni savez koji razmišlja u okvirima mira i rata”, rekao je general Thierry Burkhard, načelnik Štaba odbrane Francuske, za francuski list Le Figaro ranije ovog mjeseca.

Alati NATO-a jednostavno nisu dizajnirani za sivu zonu u “svijetu natjecanja i nadmetanja”.

Raport