Sukob Azerbejdžana i Armenije: Ima poginulih vojnika

Vojne snage Azerbejdžana i Armenije sukobile su se jučer na zajedničkoj granici, uslijed čega su korišteni minobacači i bespilotne letjelice.

Uborbama je poginuo po jedan vojnik s obje strane, dva dana prije početka pregovora na najvišem nivou o dugoročnom mirovnom sporazumu.

Bio je to drugi dan zaredom razmjene vatre – uoči planiranog sastanka u Briselu za sedmicu između armenskog premijera Nikola Pašinjanina i azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva.

Dva rata

Jedan azerbajdžanski vojnik poginuo je u četvrtak.

Dvije bivše sovjetske države vodile su dva rata u 30 godina za spornu regiju Nagorno-Karabah, priznatu kao dio Azerbejdžana, ali nastanjenu uglavnom etničkim Armencima. U šestomjesečnom sukobu 2020. Azerbejdžan je povratio dijelove teritorija izgubljene u ranijem ratu koji je zahvatio regiju usred raspada sovjetske vlasti.

U posljednjem okršaju armensko ministarstvo odbrane saopćilo je da su se njegove snage našle pod vatrom iz minobacača i lakog oružja u blizini sela Sotk, blizu granice. Ministarstvo je saopćilo da su raspoređene i bespilotne letjelice.

Okončan sukob

– Uslijed neprijateljske vatre armenska strana ima jednog poginulog u akciji i jednog ranjenog – reklo je ministarstvo, dodajući da je sukob na kraju okončan.

Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopćilo je da je spriječilo napad dronovima Armenije na položaje u okrugu Kalbajar na azerbajdžanskoj strani granice. Kasnije je saopćeno da je jedan azerbejdžanski vojnik ubijen. Napetosti su porasle dok se intenziviraju napori da se dva suparnika natjeraju da postignu mirovni sporazum.

Razgovori su bili organizirani pod jurisdikcijom Evropske unije ili Rusije – koja je posredovala u primirju kojim su okončane borbe 2020. godine. Ministri vanjskih poslova obje strane sastali su se prošle sedmice u Sjedinjenim Državama.

Najnoviji sukobi također se smatraju testom sposobnosti Rusije da utječe na događaje u Južnom Kavkazu. Rusija je formalni saveznik Armenije kroz sporazum o međusobnoj samoobrani, ali također teži dobrim odnosima s Bakuom. Moskva kaže da je mirovni sporazum iz 2020. u kojem je posredovala jedina osnova za dugoročno rješenje.