Stres je okidač: Ako primijetite ove simptome, odmah idite ljekaru

Stres i bolesti srca izgleda da su snažno povezani. Hronični stres može imati kumulativni efekt na različite aspekte ljudskog zdravlja, uključujući kardiovaskularni sistem. Može povećati krvni pritisak, kao i vjerovatnoću da osoba razvije druge faktore rizika za srčana oboljenja. Međutim, ova povezanost može da bude teška za proučavanje, jer okolnosti koje dovode do hroničnog stresa mogu utjecati na zdravlje i na mnoge druge načine.

Da, stres utječe na srce i kardiovaskularni sistem, a postoje dvije vrste stresa: akutni i hronični.

Akutni stres je kratkotrajan i obično se javlja zbog jednog izolovanog događaja. On je rezultat odgovora na stresne situacije, što je način na koji tijelo priprema osobu za uočenu prijetnju. Tokom reagovanja:

krvni pritisak se povećava

-srce kuca brže
-disanje postaje brže i pliće

Međutim, ovi efekti su privremeni. Kada se stresni događaj završi, srce funkcioniše kao i obično.

Hronični stres neprekidno traje sedmicama, mjesecima ili duže. Kako navode u Američkom udruženju za srce (AHA), hronični stres može poremetiti funkcionisanje srca:

povećavanjem krvnog pritiska

-podizanjem upale
-doprinosom nepravilnom otkucaju i ritmu srca
-smanjenje, dotoka krvi u srce

Međutim, naučnici još pokušavaju da shvate da li i kako to može dovesti do srčanih bolesti.

Postoji li veza između stresa i srčanih bolesti

Prema AHA, nepoznato je da li stresna stanja sam po sebi može izazvati srčane bolesti. Istraživanja navode na to da može doprinijeti riziku kada osoba već ima predispoziciju za srčane bolesti.

Akutni stres

Za većinu ljudi, akutni stres nema dugoročan efekt na srce. Međutim, istraživanje je pokazalo da dovodi do privremenog povećanja rizika od kardiovaskularnih bolesti (KVB). Naprimjer, postoji povećana stopa srčanih udara kod ljudi koji doživljavaju prirodne katastrofe.

Ozbiljan stres ili intenzivne emocije takođe mogu biti faktor stresne (takutsubo) kardiomiopatije ili „sindroma slomljenog srca”.

Hronični stres

Hronični stres povezan je sa srčanim oboljenjima, ali ne mora direktno da ih uzrokuje. Može podići krvni pritisak, što je značajan faktor rizika za stanja kao što je moždani udar, ali to ne objašnjava u potpunosti zašto neki ljudi dobijaju ovu vrstu KVB, dok se kod drugih sa hroničnim stresom to ne događa.

Može biti da stres utiče na rizik na nekoliko načina. Naprimjer, povezanost stresa sa navikama koje mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Međutim, treba da razgovaramo sa ljekarom ako smo zabrinuti. Sljedeći simptomi mogu ukazivati na to da imamo KVB:

stalno visok krvni pritisak
nepravilan rad srca
bol u grudima
kratak dah
vrtoglavicu ili osjećaj nesvjesnice
umor
otok u udovima
Kontrolisan stres za zdravlje srca

Kada postane hroničan ili ozbiljan, može negativno utjecati na zdravlje. Gdje god je to moguće, korisno je smanjiti izvore stresa koji se mogu izbjeći:

fokusirajući se samo na najvažnije zadatke
tražeći pomoć u stvarima koje nas preokupiraju
reći „ne” svemu onome što nije neophodno
poveravanje zadataka drugima

Za neizbježan stres, može da nam pomogne da naučimo tehnike opuštanja. One pomažu u smanjenju broja otkucaja srca i disanja, vraćajući tijelo u mirnije stanje. Neke od njih su:

vježbe disanja
joga
meditacija
tai či ili čigong

Otpornost može da se poveća i:

-pušenje
-prekomjerna upotreba alkohola
-fizička neaktivnost
-neuravnotežena ishrana

Ovo, samo po sebi, može izazvati razvoj srčanih bolesti u nekim slučajevima. Međutim, stres također može biti rezultat društvenih i ekonomskih okolnosti koje dodatno utiču na zdravlje srca. Naprimjer, finansijska nesigurnost može izazvati stres, ali također može biti razlog zašto osoba ne može sebi da priušti svežu hranu ili prostor ili vreme za vježbanje. Ovo je poznato kao „faktor zbunjivanja”, jer može prikriti pravu ulogu stresa u srčanim oboljenjima. Kao rezultat toga, zdravstveni stručnjaci ponekad nazivaju stres „rizikom koji doprinosi” ili „osnovnom determinantom” srčanih bolesti.

Znaci da utječe na srce

Ne postoje sigurni načini da se utvrdi da li stres direktno utječe na srce. Kada su pod stresom, ljudi mogu primijetiti ubrzan rad srca i povećanje krvnog pritiska, ali to ne mora da znači da postoji dugotrajna šteta. Mnogi faktori mogu utjecati na broj otkucaja srca i krvni pritisak, uključujući anksioznost, druge emocije, fizičku aktivnost i još mnogo toga.

-održavanjem kontakta sa prijateljima i porodicom
-redovnim vježbanjem, jer to može smanjiti krvni pritisak i ublažiti stres
-kvalitetnim snom
-prijatnim stvarima, kao što su grupne aktivnosti ili hobiji
-izbjegavanjem stimulansa, kao što je kofein

Kada treba da se obratimo ljekaru

Ljudi koji misle da stres može utjecati na njihovo srce, ili koji doživljavaju konstantan stres, treba da razgovaraju sa ljekarom. Ponekad je ono što osoba misli da je stres zapravo anksioznost. Anksioznost je stanje koje se može liječiti, uz pomoć terapije razgovorom. Postoje i lijekovi koji mogu smanjiti simptome. Simptomi anksioznosti mogu biti slični simptomima srčanog oboljenja. Naprimjer, napad anksioznosti može izazvati ubrzano disanje, ubrzan rad srca, mučninu i znojenje, a sve to su također simptomi srčanog udara.

Ljekar može pomoći da se isključe ozbiljna stanja i utvrdi šta uzrokuje simptome. Međutim, ako postoji sumnja u to da osoba doživljava srčani udar, treba odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Simptomi srčanog udara mogu da budu:

-bol, stezanje ili bol u grudima
-bol koji se širi u rame, ruku, leđa, vrat ili vilicu
-mučnina, loše varenje ili bol u stomaku
-neobjašnjivo otežano disanje
-vrtoglavica ili nesvjestica
-znojenje ili hladan znoj

Čak i ako se ispostavi da su simptomi anksioznosti, bolje je biti siguran i provjeriti simptome.