Stavljanje BiH na sivu listu Moneyvala će blokirati otvaranje pregovora sa EU

Neusvajanje novog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u Domu naroda Bosne i Hercegovine, koji je usklađen s odgovarajućim direktivama i uredbama Evropske unije, moglo bi doprinijeti vraćanju naše zemlje na “sivu listu“ Moneyvala, što će imati finansijske, političke i ekonomske posljedice za građane, potvrđeno je za Detektor.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je krajem januara zahtjev Vijeća ministara da se Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti razmatra po hitnom postupku, što je bio prijedlog ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića.

Prijedlog zakona je polovinom decembra usvojen na sjednici Vijeća ministara, sa koje je saopšteno da je ovaj zakon “jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”. Njegovim usvajanjem Vijeće ministara BiH, u očekivanju dobivanja datuma za otvaranje pregovora, šalje snažnu poruku Evropskom vijeću, koje raspravlja o politici proširenja EU.

Zbog nedostatka entitetske većine prilikom glasanja o hitnom postupku, Prijedlog je proslijeđen Kolegiju Doma na usaglašavanje. Protiv su bili delegati iz Republike Srpske.

Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Državnog parlamenta, upozorava da Dom naroda mora brzo reagovati i usvojiti ovaj zakon, kako se naša zemlja ne bi suočila sa štetama po privredu i finansijski sektor.

“Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je usvojen u Predstavničkom domu i čeka na usvajanje u Domu naroda, stupiće na snagu osam dana nakon objavljivanja u Služenom listu BiH. Da bi stupio na snagu prije završetka monitoringa, to znači da mora biti objavljen u Službenom listu najkasnije do 20.2., a usvojen i dostavljen prije toga”, upozorava Magazinović.

Dženan Đonlagić, delegat iz reda bošnjačkog naroda u Domu naroda, kaže da, ukoliko zakon ne bude usvojen, ne treba očekivati otvaranje pregovora sa EU.

“Iz izjava nizozemskog premijera, koji je bio u delegaciji EU u Sarajevu, vrlo je jasno naznačeno da će obećani zakoni biti uslov za njihovu pozitivnu odluku, a nabrojani su sukob interesa, pranje novca i zakon o sudovima. Traže da se ispuni ono što je vlast obećala i da će, samo na osnovu rezultata domaće vlasti, Nizozemska donositi ocjenu. Nema puno vremena, negdje do sredine februara, šta se uradi – to je to, jer imaju procedure unutar EU koje oni moraju realizovati“, kaže Đonlagić.

Posjeta delegacije Moneyvala najavljena je za februar ove godine, kada će se razgovarati o efikasnosti sistema u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Đonlagić kaže da nije optimističan da će do tada biti usvojen zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti.

Vijeće ministara je usvojilo Procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini i Akcijski plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH 2024–2027. godine, povezanih s virtualnom imovinom, koje je pripremila ranije imenovana Radna grupa Vijeća ministara BiH.

“Usvajanjem ovih dokumenata, Bosna i Hercegovina poduzima konkretne mjere u području borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma povezanog s virtualnim valutama, u skladu s preporukama FATF-a [Radne grupe za finansijske akcije]“, navodi se u saopštenju.

Kako pojašnjavaju iz Ministarstva sigurnosti BiH za BiH su važne četvrta i peta direktiva Evropske unije, donesene nakon revidiranja preporuka FATF-a, koje smo imali obvezu integrirati u novi tekst Zakona.

“Četvrtom Direktivom je unaprijeđen dosadašnji sustav temeljen na procjeni rizika intenziviranjem mjera ciljane prevencije, a učinkovitost primjene pospješuje stvaranjem globalnog sustava orijentiranog na rizik. Proširen je krug obveznika, šire definirana politički izložena osoba, ali i jača se transparentnost stvarnog vlasnika”, navode u odgovoru iz Ministarstva.

Peta direktiva, i izmjene koje se odnose na nju imaju širi pristup registrima stvarnih vlasnika čime bi se trebala unaprijediti transparentnost vezana za krajnje vlasnike.

“Također, pooštrava borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, ona ima širi opseg djelovanja te obuhvaća virtualne valute odnosno mjere za uklanjanje rizika koji proizilazi iz prepaid kartica i iz virtualnih valuta, i vrlo važno, regulira oblast politički izloženih osoba”, navode iz Ministarstva kao i da se novim Zakonom uspostavlja mehanizam koordinacije na strateškoj razini svih agencija i institucija u Bosni i Hercegovini u vezi sprječavanja pranja novca, finansiranja terorizma te sprječavanja finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.

Međutim, sve ovo neće imati nikakvog značaja ukoliko ne bude usvojen zakon, smatra sagovornik Detektora iz Vijeća ministara. Objašnjava da Evropska unija neće otvarati pregovore sa zemljom koja se nalazi na sivoj listi Moneyvala, organizacije Vijeća Evrope za praćenje pranja novca.

“Preduslov za to je da se usvoji zakon“, kaže sagovornik Detektora, te dodaje kako je bitno da zakon stupi na snagu do 28. februara, do kada će boraviti delegacija Moneyvala u evaluacijskoj posjeti našoj zemlji.

“Zakon je dvije godine rađen i usaglašavan s predstavnicima Republike Srpske. On u značajnoj mjeri provodi preporuke Radne grupe za finansijske akcije. Agencije za bankarstvo RS-a i Federacije već su pripremile pravilnike o postupanju na osnovu tog zakona, pa bi i njihove rejtinge to popravilo. Oni samo čekaju zakon da to objave, ali sada nemaju zakonskog osnova“, navodi izvor.

Detektor je ranije pisao da bi se naša zemlja, zbog neusvajanja neophodnih zakona i reformi, ponovo mogla naći na listi ove organizacije, što će otežati novčane transakcije građanima i poslovnim subjektima sa Evropskom unijom.

Iz Udruženja banaka BiH, koje je imalo ulogu eksperta kod izrade ovog zakona pri Radnoj grupi koja je sastavljena od predstavnika državne, entitetske i vlasti Brčko Distrikta, navode da je tekst zakona usaglašen na svim nivoima vlasti.

“Realno smo u riziku da opet budemo predmetom sankcionisanja od strane zemalja koje primjenjuju međunarodne standarde u poslovanju. To znači da nećemo imati pristup kreditno-garancijskim fondovima, pristup novcu i robnim tokovima na zapadu. Građani će imati otežano ili potpuno obustavljeno slanje novca iz BiH i prema našoj zemlji“, objašnjava Samir Lačević, iz Udruženja banaka BiH.

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, kaže kako je Agencija u prethodnom periodu ažurirala provedbene propise koji se odnose na usklađivanje mjera nadzora temeljenih na riziku s međunarodnim standardima i rezultatima Nacionalne procjene rizika u Bosni i Hercegovini. Subjektima bankarskog sektora davane su smjernice za provedbu preventivnih mjera u segmentu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, dodaje on.

“Procjena usklađenosti ovih sektora dio je ukupne procjene finansijskog sistema BiH, a koja se provodi u okviru uzajamne procjene od strane evaluatora Moneyval. BiH je do sada bila tri puta predmetom uzajamne procjene. U ranijim procjenama evaluacijom nisu identifikovane značajne slabosti u sektorima koje nadzire Agencija“, kaže Mahmuzić.

Posljedice stavljanja na sivu listu, podsjeća Mahmuzić, primarno bi se ogledale kroz negativan uticaj na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija, ali i na privatne komercijalne aktivnosti i javne fiskalne poslove.

“Naknade za usluge obavljanja transakcija platnog prometa sa inostranstvom bi mogle biti povećane. Također, postoji prijetnja da bi druge države u okviru mjera zaštite od transakcija, koje su povezane sa Bosnom i Hercegovinom, mogle donositi određene odluke o obustavi izvršenja transakcija platnog prometa s bankama u zemlji“, smatra Mahmuzić.

Bosna i Hercegovina je u februaru 2018. skinuta s crne liste FATF-a, a prije toga, 2015. godine, sa sive liste Moneyvala. Evropska unija je sve do maja 2020. zadržala našu zemlju na listi visokorizičnih zemalja.

Detektor je ranije objavio da zakon treba obuhvatiti rezultate analiza i procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH, te drugih strateških dokumenata iz oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, kao i “harmonizaciju sustava sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma sa standardima FATF-a te preporukama Moneyvala iz zadnjeg kruga evaluacije”.

FATF, međunarodna organizacija koja vodi globalnu akciju u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ima 40 preporuka koje se stalno ažuriraju, navodi se na njenoj internet stranici.

Prema važećem Zakonu o sprečavanju pranja novca, obveznici provođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma su, između ostalih, banke, mikrokreditne organizacije, lizing društva, notari, advokati, računovođe, društva koja se bave elektronskim prenosom novca, osiguravajuća društva, društva za posredovanje u osiguranju i druga.

Prema preporukama FATF-a, trebao je biti uspostavljen bolji nadzor nad notarima, advokatima, računovođama i mikrokreditnim organizacijama. BiH i dalje nema registar stvarnih vlasnika, zakon o virtualnim valutama, te nije ispoštovala niz preporuka koje se odnose na sprečavanje pranja novca i borbu protiv korupcije.