Stanje modernog doba: Predrasude u društvu otežavaju oporavak od anksioznosti

Šta je anksioznost? Kako se liječi? Koji su simptomi? Koja je razlika između anksioznosti i stresa? Zašto je sve više anksioznih, nakon pandemije? Što kažu građani, a šta struka? Istražili smo i saznali odgovore na ova pitanja.

Stanje modernog doba, kako često nazivaju anksioznost, povećala se tokom i nakon pandemije. Prema istraživanjima, čak dvije trećine anksioznih osoba su žene. Suada Arnautović, čija borba traje godinama, kaže da predrasude u društvu dodatno otežavaju oporavak.

”Postoji nešto što se zove društveni okvir, koji smo mi dužni da ispunjavamo da bismo se uklopili u to društvo i da bismno bili prihvaćeni. kada neko kaže da je anksiozan, ili bilo koju drugu vrstu osjećaja koji nisu društveno poželjni, a poželjno je samo da budete nasmijani, da ste okej sa drugima, da ne talasate, da ne iskačete iz tog normativa, ljudi reaguju kao da ste vi duševni bolesnik i samim ti osuđuju”, navela je pravnica Suada Arnautović.

Vanja Semić koja je inače i novinarka, izborila se sa anksioznošću. Prve napade doživjela je prije 15 godina, kada se o ovoj bolesti veoma malo govorilo.

”Napadi panike, anksiozno stanje, devastira čovjekovu ličnost. Ja sam u tom periodu bila nepouzdana, sa mnom se nije ništa moglo isplanirati, bila sam u očima drugih, neodogovornam, neko u koga se ne može imati povjerenja da će nešto uraditi. U suštini ja nisam takva osoba, i onda je i ta borba u meni da dokažem ljudima da nisam takva osoba, da sam ustvari takva jer se borim sa jakom teškim psihičkim poremećajem, koji me blokira na svim nivoima”, pojasnila je Vanja Semić.

Nakon pandemije koronavirusa, i građani Bosne i Hercegovine postali su svjesniji postojanja anksioznosti.

“To je bolest koja je sve više zastupljena u današnjem vremenu, a malo primjećena”, ”Jako puno je zastupljena, tako da ovaj pod hitno bi se svi trebali liječiti od te napetosti”, ”Uvijek treba da ima što više prostora i u medijima i u zdravstvu”, samo su neki od odgovora koje su nam dali građani.

Svaka deseta osoba suočava sa se nekom vrstom straha. Istraživanja pokazuju da je čak 60 posto strahova proizvod mašte, 20 posto posljedica traumatičnih iskustava iz prošlosti, 15 posto su beznačajni strahovi, dok je u samo pet posto slučajeva utemeljen strah. Pandemija je uzrokovala da se broj anksioznih osoba poveća.

”Osim što se povećao broj klijenata koji dolaze sa problemima vezanim uz anksioznost je svakako da su to anksioznosti koje su postojale i ranije, ali su se pojačale, povećale su se, i povezane su. Imaju tu karakteristiku da su povezane sa strahom smrti, gubitka i suočavanju sa gubicima, s kojima je jako puno porodica moralo da se nosi za vrijeme korone”, navela je Tanja Tankosić – Girt, porodično-sistemska psihoterapeutkinja.

Socijalna isključenost uzrokovana pandemijom, teška egzistencijalna situacija, ekonomska kriza, ratna dešavanja iz prošlosti, samo su neki od uzroka sve većeg broja anksioznih ljudi. Liječenje je veoma skupo, zbog čega u BiH mali broj ljudi ima mogućnost oporavka.

N1