Šta znači produžetak rada blokova u Tuzli i Kaknju: Prijeka potreba BiH ili ratno profiterstvo?

Produženje rada dva bloka termoelektrana u Tuzli i Kaknju, rudarima ulijeva nadu za poboljšanje uslova u rudnicima, dok stručnjaci iz oblasti ekologije smatraju da je riječ o ratnom profiterstvu kroz koje se koristi globalna kriza uzrokovana agresorskim napadom Rusije na Ukrajinu.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nedavno je predložila da se produži rad dva bloka termoelektrana u Tuzli i Kaknju, uprkos upozorenjima iz Energetske zajednice. Dalju odluku o tome je dao Federalni parlament, omogućivši rad blokova četiri i pet, što u narednim danima treba potvrditi Dom naroda.

Iz Elektroprivrede BiH ranije su pojasnili da vraćanje u potpuni pogon blokova predstavlja sigurno snabdijevanje električnom energijom svih kupaca u Bosni i Hercegovini po prihvatljivim cijenama. Mjerom produženja rada, kako su naveli, omogućava se da eventualni izostanak plina u BiH bude nadomješten povećanom proizvodnjom električne energije.

Blokovi koji enormno truju građane

Međutim, stručnjaci iz oblasti ekologije navode da je produženje rada blokova zapravo ratno profiterstvo kroz koje se koristi globalna kriza uzrokovana agresorskim napadom Rusije na Ukrajinu.

“Razlog da se produži rad tih blokova je zapravo u osiguranju električne energije za izvoza, kako bi se iskoristila ova trenutna kriza koja je prouzrokovana ratom. Time ćemo, opet, prekršiti obaveze koje smo preuzeli kroz ugovor o energetskoj zajednici jer ćemo nastaviti rad blokova koji katastrofalno zagađuju okolinu i truju naše građane”, kaže za Klix.ba Denis Žiško iz tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju.

Naša zemlja je kroz nacionalni plan za smanjenje emisija preuzela obavezu zatvaranja spomenutih blokova nakon što oni ispune radni vijek od 20 hiljada radnih sati, najkasnije tokom 2023. godine. Žiško navodi da su ti blokovi pred ispunjenjem svog rada te su već kao takvi trebali biti zatvoreni, naglasivši da njihovo gašenje neće dovesti do nestašice električne energije za bh. potrebe.

“Ono što je prezentirano u Parlamentu FBiH vezano za njihovo produženje rada su jednostavno laži i izmišljotine jer mi imamo više nego dovoljno električne energije za potrebe domaćinstava i lokalne privrede. Druga stvar je što naša elektroprivreda izvozi električnu energiju da bi uzeli novac, a onda nemaju za lokalne potrebe”, tvrdi Žiško.

Energetska zajednica već je reagovala na činjenicu da bi se u potpuni rad mogli vratiti blokovi koji u funkcionišu na ugalj, a čiji rad je odboren još samo ovu i narednu godinu. Upozorili su da to predstavlja kršenje sporazuma o zaštiti zdravlja građana, potpisanog s međunarodnom zajednicom.

Posljedice za provredu, nada za rudare

Kada je riječ o eventualnim sankcijama, Žiško navodi da ih Energetska zajednica kao takva ne može nametnuti, međutim, privreda BiH bi svakako mogla snositi posljedice lošeg poteza domaće vlasti.

“Energetska zajednica nema modalitet kažnjavanja svojih članica na bilo koji način. Međutim, posljedice na bh. privredu su ogromne jer nijedan ozbiljan investitor neće željeti uložiti svoj novac u državu koja godinama konstantno krši svaki međunarodni sporazum koji je potpisala. Zašto bi neko rizikovao svoj novac u državi koja skoro pa na godišnjoj osnovi krši neki međunarodni sporazum?”, nastavlja Žiško.

S druge strane, odluka o produženju rada blokova četiri i pet u termoelektranama u Tuzli i Kaknju za rudare predstavlja nadu, u smislu da će končano biti izvršena prijeko potrebna ulaganja u rudnike koji se nalaze u katastrofalnom stanju.

“Produžetak rada bloka četiri isključivo dobro donosi za Rudnik uglja Kreka, ukoliko se ne bude praktikovala kupovina dodatnih količina uglja iz Rudnika Stanari, što je bio slučaj dosad. Krekini rudari u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe Termoelektrane Tuzla, ali i stanovništva”, izjavio je za Klix.ba Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata rudnika Kreka u Tuzli.

Rudnik uglja Kreka u prethodnim danima iznajmio je neophodnu mehanizaciju uz pomoć koje na dnevnoj osnovi uspijeva osigurati proizvodnju iznad četiri i po hiljade tona uglja.

To je, kako, ističe Tokić, dovoljan pokazatelj da Krekini površinski kopovi i jama mogu biti potpuno proizvodno stabilni kroz investicijski ciklus od okvirno pet miliona KM.

“Ukoliko se želi imati uredno snabdijevanje, Termoelektrane Tuzla iz našeg rudnika vrlo malo je potrebno uložiti. Mi garantiramo da za mjesec dana možemo ispuniti plan proizvodnje uglja koliki god da on bude. Međutim, ukoliko se to ne želi, mi ćemo se naći u istom problemu kao što je to bilo slučaj ranije. Rudari Kreke očekuju da se Elektroprivreda BiH konačno okrene ka rudnicima koji se nalaze u koncernu”, naglašava Tokić.

Kada je riječ o parcijalnoj proizvodnji, Rudnik uglja Kreka raspolaže sa dva površinska kopa i jamom lignita. Trenutna dnevna proizvodnja na površinskom kopu Šikulje je do tri hiljade tona uglja, na površinskom kopu Dubrave rudari izvuku nešto iznad 1,2 hiljade tona, dok je standardna proizvodnja u jami lignita u Mramoru 600 tona te rude.