Šta znači preporuka za dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji

Bosna i Hercegovina je od Evropske komisije dobila preporuku za dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, po istom modelu kako su to u junu dobile i Ukrajina i Moldavija. Pred BiH je osam uslova, od usvajanja paketa zakona o pravosuđu do zabrane torture i garantiranja slobode medija. Odluka je gepolitička da bi se spriječila destabilizacija ovog prostora, tvrde analitičari, javlja BHRT.

Preporuka Europske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status dočekana je u atmosferi slavlja i nju su putem društvenih mreža pozdravili gotovo svi političari u zemlji. Ova odluka nije rezultat reformi koji su bh. vlasti postigle u proteklom razdoblju, nego je to vjetar u leđa svima onima koji su se borili protiv moguće destabilizacije ovih prostora, nakon izbijanja sukoba u Ukrajini, tvrde u Inicijativi za europsku stabilnost.

– Ideja je da u decembru zemlje članice dodijele kandidatski status, a da onda, u sklopu procesa formiranja novih vlasti, se fokusiraju na, ne samo na ovih osma preporuka, već i na sve ono što je potrebno za naredni korak ka članstvu u EU i onih famoznih 14 prioriteta, kaže Adi Ćerimagić iz Inicijative za europsku stabilnost.

O tome da li će Bosna i Hercegovina postati zemlja kandidat – zeleno svjetlo u decembru mora dati svih 27 zemlja članica EU. Ostaje da se vidi da li će pojedine članice u ovaj proces dodati neka bilateralna pitanja ili posebne političke zahtjeve.

– Prema tekstu same preporuke EK sasvim je jasno da je primijenjen izbor riječi kakav je primijenjen u slučaju Ukrajine i Moldove, i to sve ukazuje na činjenicu da se radi o vanrednim okolnostima u kojima se EU konačno nakon više decenija ignorisanja ozbiljnih problema i insistiranja na administrativnoj strani i na mikromenadžmentu okrenula politici i geopolitici”, tvrdi Nedžma Džananović Miraščija s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Mnogo je skepticizma o tome kako će se vlast, koja se tek treba formirati, odnositi prema spomenutih osam uslova koje je postavila EK.

– Kako da vam stvari u pravosuđu i stvari oko korupcije mijenjaju, oni koji su akteri toga, poručuje Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH.

I u izvještaju Evropske komisije koje je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler službeno predao predsjedavajućem Vijeća  ministara Zoranu Tegeltiji stoji kako se nakon oktobarskih izbora očekuje brzo formiranje vlasti i ispunjavanje spomenutih osam uslova. U izvještaju EK detaljno se spominje i državni javni servis koji je u ozbiljnoj opasnosti od gašenja.

– Izvještaj EK je u svakom slučaju je vrlo pozitivan signal da BHRT ima na koga da se osloni u svojoj borbi za opstanak. To je također znak da svi ovi koji se zaklinju u EU i u put u put ka ovoj asocijaciji moraju voditi računa o tome da je uspostava, što je također navedeno u izvještaju, samoodrživog javnog RTV sistema BiH jedan od uslova da se naša zemlja jednog dana pridruži porodici evropskih zemalja, kaže Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a.

A proces priključivanja BiH evropskoj porodici počeo je 2008. godine potpisivanjem Sporatuma o stabilizaciji i pridruživanju. Službeni zahtjev za članstvo podnesen je 2016. godine. Posljednji konkretan korak na evropskom putu dogodio se prije tri godine kada je EK objavila Mišljenje o zahtjevu za članstvo u EU sa 14 prioriteta.