Šta se čeka: U BiH građanima i firmama još nije omogućena proizvodnja struje u vlastitoj režiji

Građani i mala privreda zainteresovani su da postavljaju solarne panele na krovove svojih kuća i proizvodne pogone jer energija je sve skuplja, a ove investicije su isplative, iako u Bosni i Hercegovini nisu usvojeni zakoni, odnosno pravila na koji način se reguliše oblast u obnovljivim izvorima energije.

U Federaciji BiH još nije usvojen zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije. U Republici Srpskoj zakon je usvojen, ali ne još podzakonski akti kojima će potrošačima biti omogućeno da sami proizvedu dio električne energije za vlastite potrebe, umjesto da je kupuju od snabdjevača. Na tržištu će biti dva nova učesnika – prozumeri (proizvođač / potrošač) i zajednica obnovljive energije.

– Podzakonski akti u Republici Srpskoj trebaju biti gotovi u martu 2023. godine. Građanima će biti omogućeno da po precizno definisanoj proceduri postavljaju solarne panele na vlastite krovove. Onda će moći proizvoditi energiju za vlastite potrebe ili da se odluče za model takozvanih prozumera, odnosno kupaca-proizvođača struje. Međutim, još se ne zna kako će izgledati procedura za postavljanje solarnih panela dok se ne naprave podzakonski akti. Očekivati je da će procedure biti pojednostavljene – kazao je Damir Miljević iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET).

Naš sagovornik ističe da su građani u RS-u zainteresovani za proizvodnju struje preko solarnih panela i već ih se prijavilo od tri do četiri hiljade građana za postavljanje solarnih panela.

– Ako se odluče za model kupaca-proizvođača, potrošači će dio proizvedene energije trošiti za sebe, a drugi dio proizvedene struje će puštati u sistem i kada ne budu imali dovoljno struje za svoje potrebe, uzimat će ih iz sistema za snabdijevanje strujom, a na kraju će se obračun izvršiti na mjesečnom nivou i ukoliko je razlika u korist elektrodistribucije morat će doplatiti struju, a ako je razlika u korist građanina, određen dio energije moći će koristiti besplatno u narednom mjesecu. Zatim će se jednom godišnje izvršiti poravnavanje računa i utvrditi ko kome duguje za potrošenu energiju – pojašnjava Damir Miljević.

Proizvodnja za vlastite potrebe

Denis Žiško iz Centra za ekologiju, energiju i upravljanje projektima kaže da se građani ne nadaju da će moći prodavati struju recimo elektroprivredi, već će je samo moći proizvoditi za svoje potrebe, a evo i zašto.

– Koncept prozumeri (proizvođač / potrošač) znači da proizvodite energiju za svoje potrebe. Ako idete na tržište, onda su to druga pravila i to će se tek rješavati. Po tržišnom zakonu elektroprivreda je samo jedan od igrača na tržištu energije. Godine 2015. u BiH je ozakonjeno na koji način se uspostavlja tržište energijom i to djelimično, gdje su se registrovale neke firme za trgovinu energijom. Naše elektroprivrede još nisu odredile razdvajanje proizvodnje i prodaje energije i već krše te propise zadržavajući monopol. Elektroprivrede u jednoj istoj firmi imaju proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije, čime se krše tržišni principi. Iz tog razloga elektroprivrede u BiH moraju izvoziti energiju preko posrednika. Građani će nekada moći prodavati struju na tržištu energije i neće je morati prodavati elektroprivredi, nego bilo kom trgovcu energijom koji je registrovan u BiH za taj posao. Zbog toga priča o građanima da će ubrzo moći prodavati struju ne stoji jer to je komplikovan proces koji se tek treba urediti – ističe Žiško.

Zakon u Federaciji BiH o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije još nije usvojen iako je u septembru ove godine završena javna rasprava. Očekuje se da će nova vlast zakon usvojiti 2023. godine, nada se naš sagovornik.

– Vlasti u Bosni i Hercegovini, a posebno u Federaciji BiH godinama otežu na usvajanju novog zakona o obnovljivim izvorima energije, kojima se omogućava građanima da postavljaju fotonaponske panele na svoje krovove ili bilo gdje drugo gdje to mogu učiniti. To građani u Evropi rade već godinama i države subvencioniraju građane da postavljaju fotonaponske panele i proizvode električnu energiju za svoje potrebe – kaže Žiško.

Po novom zakonu o obnovljivim izvorima energije, kada se usvoji, procedura za postavljanje fotonaponskih panela trebala bi biti jednostavna da se što više građana odluči na ovaj potez.

– Kolika će biti snaga fotonaponskih panela koji se trebaju postaviti na krov kuće, odredit će se nakon što se izračuna kolika je bila prosječna potrošnja električne energije proteklih nekoliko godina i ta snaga panela se postavlja na krov. Potpiše se ugovor sa elektroprivredom, gdje vlasnik fotonaposke elektrane predaje tu energiju u mrežu i isto tako preuzima energiju iz mreže i na kraju godine se podvuče crta da se utvrdi ko je kome dužan za potrošenu energiju. Procedura postavljanja fotonaponskih panela na krovove kuća razlikuje se od kantona do kantona. Neki traže i građevinsku dozvolu i procedure su komplikovane što poskupljuje projekat. To je blokiranje širenja procesa ovog projekta o obnovljivim izvorima energije, što više panela bude na krovovima kuća, ljudi će shvatiti da je energija iz Sunca daleko prihvatljivija i jeftinija od energije iz uglja, koje su naše vlasti forsirale kao jedini mogući način iz svojih ličnih interesa – kaže Žiško.

Subvencije proizvođačima

On se nada da će novi zakon biti usvojen za nekoliko mjeseci, a onda će trebati još nekoliko mjeseci da se usvoje podzakonski akti u kojima se određuje na koji tačno način se postavljaju solarni paneli na krovove kuća ili na druga mjesta, kako se odredi zakonom.

– Podzakonskim aktima trebale bi se naznačiti i subvencije koje bi se davale građanima koji se odluče na postavljanje panela na svojim krovovima kuća. Sredstva za to postoje jer elektroprivrede godišnje naplate takse za obnovljive izvore energije oko 25 miliona maraka. Te novce bi trebalo dati građanima koji se odluče na postavljanje panela na svoje kuće. Postavljanje solarnih panele otplati se za četiri do pet godina i onda domaćinstvo ima otprilike 25 godina besplatnu energiju. Mala i srednja preduzeća također imaju veliki interes da postave na svoja postrojenja za proizvodnju struje od Sunca. Nekoliko firmi nisu čekali izmjene zakona i već su instalirali panele na krovove proizvodnih hala, s obzirom na sve skuplju energiju ne mogu više uspješno poslovati – kaže Žiško.

Naš sagovornik upozorava da se novi zakon što prije treba usvojiti i da se pojednostavi procedura priključka na mrežu i da se konačno osigura građanima i maloj privredi da proizvode energiju za svoje potrebe.

– Ukoliko se to ne uradi kako treba, moglo bi doći do scenarija gdje će veliki strani ulagači zauzeti kapacitete naše energetske mreže i onda će BiH ostati bez prostora na svojoj mreži da se priključimo sa svojom energijom. Naši lokalni “šerifi” koji su dobili koncesije za izgradnju vjetrelektrana odlučili su da to unovče i prodaju stranim ulagačima, koji će tu energiju prodavati na tržištu, a ne neće je prodavati građanima i preduzećima u BiH – kaže Žiško.

Faktor.ba