Šta mladi u BiH misle o krizi koju je Dodik izazvao: Različiti stavovi u dva entiteta

Student Politikologije na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Mladen Koroman smatra da građani nemaju povjerenje u institucije BiH “jer su podređene stranom uticaju i nelegitimnom visokom predstavniku”

Od kada je Milorad Dodik nepravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH) zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, vlasti entiteta RS, koje osporavaju Schmidtovu legitimnost, usvojile su niz neustavnih zakona.

Između ostalog, zabranile su djelovanje pravosudnih i istražnih institucija BiH na teritoriji RS-a te najavile osnivanje vlastite vojske i obavještajne službe. Dodik je pozvao srpske kadrove da napuste pravosudne institucije BiH, prijeteći im oduzimanjem imovine ukoliko to ne učine, piše Deutsche Welle u istraživanju.

Zahtjev za privođenje čelnika RS-a i zaokret HDZ-a BiH

Mjere vlasti entiteta RS-a izazvale su osude širom svijeta, uključujući Evropsku uniju, Sjedinjene Američke Države i NATO. Kako jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH nije u skladu s Ustavom, Ustavni sud BiH je sporne zakone entiteta RS-a privremeno stavio van snage.

Tužilaštvo BiH zbog napada na ustavni poredak zatražilo je privođenje Dodika, premijera entiteta RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića. Dodik je izgubio podršku svog dugogodišnjeg političkog saveznika, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je podržao Sud i Tužilaštvo BiH te započeo konsultacije o novoj koaliciji na državnom nivou bez Dodikovog SNSD-a.

“Rizično privođenje” i različiti pogledi mladih iz dva entiteta

Kako Dodik ima zaštitu entitetske policije, njegovo privođenje ocijenjeno je kao “visoko rizično”. Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) priznao je da zbog tog rizika nije mogao poslati sudsku policiju da ga privede. U BiH su, u međuvremenu, stigle dodatne snage EUFOR-a, koje imaju mandat da asistiraju nadležnim bh. agencijama pri operacijama visokog rizika. Ove događaje analitičari, domaći i međunarodni zvaničnici ocjenjuju kao “najtežu krizu” u poslijeratnoj BiH.

Među mladima u BiH postoje različiti pogledi na trenutnu situaciju, što su za DW potvrdili studenti i politolozi iz oba entiteta.

Ko može uhapsiti Dodika?

Student Politikologije na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Mladen Koroman smatra da građani nemaju povjerenje u institucije BiH “jer su podređene stranom uticaju i nelegitimnom visokom predstavniku”. On ističe da bi “hapšenje Dodika, ako do njega dođe, mogla provesti jedino entitetska policija, eventualno u saradnji s međunarodnom zajednicom, dok bi svaka druga akcija ugrozila političku situaciju i autonomnost entiteta RS”.

Njegova kolegica Mia Mrkajić također osporava Schmidtovu legitimnost i tvrdi da je proces protiv Dodika “politički motiviran”. Upozorava da bi “svaka jednostrana akcija međunarodnih vojnih i policijskih struktura, poput EUFOR-a, bila shvaćena kao direktno ugrožavanje suvereniteta entiteta RS”. Smatra da Dodik vodi politiku “zaštite entitetskih prava zagarantovanih Dejtonom”.

Kada govori o prijetnjama oduzimanjem imovine, Mia ističe da je institut privatne svojine nepovrediv, ali napominje “dvostruke standarde” koji se na Zapadu primjenjuju u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Pritisci i ucijene: Dodik “po svaku cijenu želi spriječiti procesuiranje”

Željana Pantović, također studentica politikologije iz Istočnog Sarajeva, vjeruje da bi Dodikovo hapšenje moglo značiti “kraj BiH”. Ipak, upozorava da potezi vlasti entiteta, “posebno oni koji vode ka institucionalnom razdvajanju od BiH, svakako utiču na sigurnost u zemlji”.

S druge strane, politolog iz Sarajeva Bekir Gluhović ocjenjuje da Dodik “šovinističkom retorikom i secesionizmom želi isprovocirati incidente, pri čemu računa na podršku Viktora Orbana, Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina”. Dodikove prijetnje oduzimanjem imovine naziva “ucjenama kojima disciplinira neposlušne građane BiH koji žive u entitetu RS”. 

– Dodik po svaku cijenu želi spriječiti procesuiranje, kaže Gluhović za DW.

Neprocesuiranje osumnjičenih je loša poruka mladima

Jačanje kapaciteta EUFOR-a i poruke generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea vidi kao jasan znak podrške institucijama BiH. 

– Također, rečeno je i da politički akteri u BiH trebaju preuzeti odgovornost za stanje u državi, tako da institucije BiH trebaju reagirati uz oprezno donošenje odluka, ističe Gluhović.

Student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu – Odsjek za sigurnost T.H., naglašava da pravna država mora funkcionirati te da “ne može pojedinac biti jači od države samo zato što postoji visok sigurnosni rizik”.

Smatra da bi izostanak privođenja osumnjičenih za rušenje ustavnog poretka poslao lošu poruku mladima. 

– Rizik i jeste u opisu poslova policijskih i drugih sigurnosnih agencija, kaže T.H.

Nadležnosti se ne mogu vraćati jednostranim aktima

Novinar i politolog iz Mostara Branimir Galić upozorava da “ako institucije jedne zemlje ne mogu osigurati provođenje zakona na cijeloj svojoj teritoriji, onda se s pravom može govoriti o izostanku unutrašnjeg pravnog subjektiviteta”. Iako opravdava jačanje prisustva EUFOR-a, smatra da bi njegov direktni angažman “stopirao evropski put BiH”.

Galić naglašava da do jednostranih poteza entiteta RS ne bi došlo “da nije bilo nametnutih odluka visokog predstavnika”. Ipak, podsjeća da su institucije poput Suda i Tužilaštva BiH nastale sporazumnim prenosom nadležnosti s entiteta na državu te da se “te nadležnosti mogu vratiti entitetima samo istim putem, a ne jednostranim aktima entiteta RS”.

O međunarodnom intervencionizmu u BiH

Martin Mikulić, bivši predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma, ocjenjuje da bi hapšenje Dodika bilo “sigurnosno rizično zbog moguće reakcije entitetske policije”. Smatra da potezi SNSD-a “predstavljaju odgovor na promašeni međunarodni intervencionizam u BiH”.

Čovićevu podršku državnim institucijama – Sudu i Tužilaštvu BiH – vidi kao kontinuitet politike HDZ-a koja “ne bira poželjne ili nepoželjne institucije” što se, kako tvrdi, ne bi moglo reći za probošnjačke stranke.

Mladi u BiH, iako podijeljeni u stavovima, dijele zabrinutost zbog političkih tenzija i njihovog uticaja na sigurnost i budućnost zemlje.

Njihova različita gledišta, smatraju analitičari, odražavaju dublje podjele u društvu, ali i ukazuju na značaj pravne države, međunarodnih aktera i unutrašnjeg dijaloga kao ključnih faktora za prevazilaženje trenutne krize, piše Deutsche Welle.