Šta je to BRICS koji sve češće spominje Dodik i u koji gura BiH

U posljednje vrijeme često možemo čuti od političara u našoj zemlji, posebno od Milorada Dodika, ali i od njegovog stranačkog kolege Štaše Košarca kako spominju organizaciju BRICS-a kao pravac u kojem bi se vanjska politika BiH trebala kretati.

Dodik je čak prije nekoliko dana predložio da BiH podnese zahtjev za članstvo u ekonomskoj grupaciji BRICS-u. Košarac je također istakao bitnost da BiH pokrene incijativu za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRICS-u.

On je naveo da je incijativu trebalo staviti na dnevni red s obzirom da postoji vidljiv trend zemalja koje se učlanjuju i da bi se mogli obezbijediti benefiti za BiH sa jedne strane, a ne umanjujući intenzitet aktivnosti ka članstvu BiH u Evropskoj uniji.

No, šta bi mogla biti stvarna pozadina ove priče, pa Dodik i njegove kolege sve više spominju organizaciju kao “priliku za BiH”, navodeći kako bi naša zemlja imala brojne benefite od ove organizacije.

Šta znamo o BRICS-u?

Bivši ekonomista Goldman Sachsa i čovjek koji je izmislio naziv BRICS često je napominjao važnost ove organizacije i ekonomskog potencijala koje države ovog saveza Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike imaju. Naglašavao je važnost i potrebu da se globalno i političko upravljanje preoblikuje kako bi se države mnogo više uključile u procese.

Iako su pored Brazila, Rusije, Kine, Indije i Južne Afrike i druge zemlje Azije i Afrike izrazile želju da se pridruže organizaciji, O’Neill je često naglašavao kako proširenje ne bi imalo nikakav realan značaj.

Ipak, grupa zemalja BRICS-a odlučila je pozvati još neke države u svoje članstvo. Pozvano je šest zemalja i to Argentina, Egipat, Iran, Etiopija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, da postanu nove članice bloka. Najveći interes u tom pravcu ima Kina, kao i Rusija koja vidi BRICS kao platformu putem koje će proširiti svoj utjecaj na globalnom nivou.

Skrivene opasnosti

Ono što može biti opasno za BiH i mogućnost za sprovođenje ove incijative od političkih predstavnika RS-a jeste da je ova ekonomsko-politička organizacija suštinski u suprotnosti i ideoloških pravaca koje imaju organizacije u EU i SAD-u. Jasno je da ne treba da političke predstavnike u BiH zavara izjava Košaraca koji je naglasio da se ovom incijativom BiH neće udaljiti od euroatlanskog puta.

Opasnosti koji mnogi uzimaju zapravo “zdravo za gotovo” leži u tome da su ministri zemalja BRICS-a nedavno pozvali na rebalans globalnog poretka. Južnoafrička ministrica vanjskih poslova Naledi Pandor rekla je da je vizija grupe osigurati globalno vodstvo u svijetu razlomljenom geopolitičkim napetostima, nejednakošću i globalnom nesigurnošću.

Na prvi pogled ne vidimo ništa što nije demokratski i što nije politička mogućnost koje države imaju kao pravo da vode vlastite zemlje u diplomatskim akcijama, ali kada vidimo propuste poput neosuđivanja ratnih zločina u Ukrajini, zbog države koja prednjači uz Kinu u njihovoj organizaciji, to dosta govori o prećutnoj politici ostalih članica i stvarno stanje ove organizacije.

Čak i kada je međunarodni krivični sud (ICC) izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ovih optužbi, ostale članice, čak i one koje potpisnice ovog suda, nisu sarađivali u potpunosti. Sve to dosta govori koliko je ova organizacija podložna utjecaju Rusije i Kine.

Tada je i indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar rekao je da organizacija mora “poslati snažnu poruku da je svijet multipolaran, da se vraća u ravnotežu i da stari načini ne mogu riješiti nove situacije”.

Naravno, iako je gotovo nemoguće da Dodik išta konkretno uradi po ovom pitanju bez saglasnosti ostalih partnera u vlasti, interesantno je pratiti svejtonazor onih koji ovo predlažu.

Klix.ba