Šta je štetnije: Cigarete, električne, Wiip ili nargila?

Često se od strane proizvođača i prodavca, kao pomoć pri odvikavanju od pušenja ili navodno “zdravija alternativa” pušenju, reklamiraju elektronske cigarete i slični uređaji za oslobađanje nikotina.

Međutim, i elektronske cigarete stvaraju zavisnost.  Provjerili smo, da li su štetne po zdravlje i kako da se ograniči njihovu dostupnost? Za početak, pitali smo građane šta oni misle o elektronskim cigaretama.

“Ja iskreno mislim da nisu bezazlene jer se čovjek jednostavno navuče na njih i ne može bez njih, čak su gore nego ove.” “Mislim da zagađuju podjednako isto. Možda čak i više”.

“Ja mislim da su isto štetne kao i obične. Uvlačenje onoga, i tu ima nekih ukusa i mirisa štokakvih”. “Mislim da su čak i više štetnije od duvana. Zbog čega, zbog toga što se tu vrši više hemije, a što je više hemije, manje je zdravlja”.

Upravo tako.

Hemijske supstance u elektronskim cigaretama podjednako su štetne kao i sastav običnih cigareta. Na nekim tržištima dostupno je i 16.000 jedinstvenih okusa cigareta, a broj ljudi koji ih konzumira je u znatnom porastu.

“Kao što naš narod kaže nije šija nego vrat, tako se može reći i za e cigaretu. U principu, to je duvanski proizvod koji u sebi sadrži sve moguće hemijske spojeve one štetne prilikom sagorijavanja tog duvana i to je dokazano štetno po ljudsko zdravlje”, rekao je Darko Marković, nacionalni koordinator za kontrolu duvana Republike Srpske.

“Elektronska cigareta je sredstvo koje izaziva visoku ovisnost. Visoke koncentracije nikotina zbog mehanizma djelovanja nikotina su veliki problem zato što unesen u organizam vrlo brzo djeluje na centralni nervni sistem”, smatra doktorica i Federalni koordinator za kontrolu duhana, Aida Ramić Čatak.

Elektronske cigareta dostupne su na svakom koraku i svima, pa tako i maloljetnicima. Zabrinjavajući je podatak da od 6 hiljada anketiranih maloljetnika uzrasta 13 do 15 godina, čak 10,9 odsto njih konzumira ovaj proizvod. Kako bi se ovo promijenilo, trebalo bi poraditi na zakonu, smatra doktorica Aida Ramić Čatak.

“Mi to sada pokušavamo riješiti kroz zakon o kontroli ograničene upotrebe duhana i duhanskih proizvoda. Imamo članove koji zabranjuju prodaju ovih proizvoda mlađima od 18 godina”, dodaje doktorica Ramić Čatak.

Jedina prednost e-cigareta bila bi ta što nemaju karakterističan miris sagorijevanja duvana, vatre, dima i pepela, pa samim tim ne utiču na pasivne pušače. Dok duhanska industrija podrazumijeva da su ovi elektronski sistemi za pušenje sigurniji jer ne sadrže duhan, oni ipak sadrže nikotin koji je kako navode u svjetskoj zdravstvenoj organizaciji komponenta duhana koja svakako izaziva ovisnost.

Posljednjih godina mladi su odlazak u kafane zamijenili sjedenjem u kafićima u kojima se konzumira nargila, tvrde vlasnici ugostiteljskih objekata u Sarajevu, koji, prateći ovaj popularni trend, sve više nude aromatični duhan, dok stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je jedna doza nargile srazmjerna istovremenom pušenju čak 20 cigareta, odnosno jedne kutije.

Ipak, kafići na sarajevskoj Baščaršiji, pogotovo njihove bašte u ljetnim mjesecima, prepune su mladih kojima je ovo postao svakodnevni ritual. U jednom od njih zatičemo nekoliko njih, koji nam objašnjavaju da već odavno “uživaju” u ovoj navici.

“Kupujem najmanje jednu nargilu dnevno. Jače su od cigara, definitivno, a jednu nargilu pušim sat vremena. Znam da je to štetno, ali nekako uživam kada sjednem u kafić i naručim nargilu, posebn je to merak”, kaže nam jedan mladić obavijen aromatičnim dimom u kafiću u sarajevskom Starom gradu.

Pokazuje na nekoliko nargila koje stoje pored šanka, čija se cijena kreće od tri do 12 eura, u zavisnosti od duhana i arome, dok nam konobar objašnjava da su korištene i spremne za pranje.

“U prosjeku prodamo 80 nargila dnevno. Naravno, ne dajemo ih maloljetnicima i obavezno tražimo ličnu kartu”, tvrdi on, dajući nam cjenovnik u kojem pišei da se nargila ne služi maloljetnim osobama.

Ipak, nedavni slučaj kada se na Baščaršiji onesvijestila maloljetna djevojčica nakon pušenja nargile ponovo je pokrenuo priču o štetnosti ove navike, a dodatno zabrinjava da u Bosni i Hercegovini ne postoje zakonski propisi kojima bi se odredila starosna dob onih koji kupuju nargilu, ali i deklaracijom utvrdio njen sadržaj.

“Imamo svi razloga za zabrinutost, jer nargila jeste štetna po zdravlje, posebno za mlade ljude u razvojnom dobu, a može dovesti do ovisnosti, ako se uzima intenzivno i kontiunirano. Zakonski propisi još nisu doneseni i predstoji puno posla za reguliranje ove oblasti”, upozorava Nermana Mehić-Basara, direktorica Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo i specijalista za bolesti ovisnosti.

Štetni utjecaj na pluća i mozak

Dodaje da dosadašnja istraživanja pokazuju štetni utjecaj nargile po zdravlje ljudi, a najviše na pluća i mozak, pogotovo ako se uzima često ili redovno. Zdravstvene štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i karbon-monoksida, koji je prisutan kod pušenja nargile u značajno većoj količini od one koja se apsorbira pušenjem obične cigarete.

S druge strane, prestanak djelovanja ove supstance izaziva glavobolju, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost, koja može preći u agresivnost, neraspoloženje, koje može ići do depresivnih reakcija, te gubitak volje i smanjenje opće funkcionalnosti.

Posebno zabrinjava, kaže Mehić-Basara, to što djeca i mladi u dobi od samo 12 pa do 15 godina počinju koristiti duhan, marihuanu, a u posljednje vrijeme nargile, pa i alkohol, kako se navodi u izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije.

“Štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni, s obzirom da se radi o osobama koje su u razvojnom dobu. Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile može biti hronični bronhitis, ili ponavljane upale pluća, uz neminovni gubitak imuniteta, što je odlična ‘podloga’ za različite mikroorganizme.”

Zbog svega toga, potrebno je što prije pravno regulirati oblast primjene nargile, pa tako i odrediti starosnu dob osoba koje je mogu konzumirati, utvrditi sadržaj nargile, ali i sankcije za one koje prekrše takve propise, smatra Mehić-Basara.

Upitna kvaliteta smjese za nargilu

Sanitarni inspektori u Kantonu Sarajevo na to su već ranije upozoravali te Ministarstvu zdravstva nekoliko puta sugerirali da se donesu propisi za upotrebu nargile, kako bi se posebno zaštitili maloljetnici.

Međutim, kako ne postoji nikakva zakonska regulativa, inspektori ne mogu izdati rješenje za otklanjanje nedostataka u ugostiteljskim objektima, ili izricati bilo kakve sankcije, te se moraju pozivati na druge postojeće zakone – one o zaštiti od zaraznih bolesti, zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica, upotrebi duhanskih prerađevina…

“Sanitarna inspekcija vrši nadzor objekta gdje se konzumira nargila i u zadnje vrijeme su učestale prijave na ove objekte. U septembru 2014. godine izvršili smo pregled u 15 objekata u Kantonu Sarajevo”, kaže Senada Hadžijusufović, glavna inspektorica Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Dodaje da prilikom ovog nadzora nije postojala nikakva obavijest o zabrani korištenja nargile osobama mlađim od 18 godina, međutim, kako kaže, naknadnim kontrolama utvrdili su da je ipak većina ugostiteljskih objekata istaknula ovakvu zabranu.

“Na masi za nargilu nije ni postojala ispravna deklaracija, a nema je ni u sadašnjim nadzorima. Uglavnom se kupuje na crnom tržištu, gdje se nudi smjesa u originalnom pakovanju. Proizvođačka deklaracija nije pravilno prevedena na jezike naroda u Bosni i Hercegovini, na kojoj je navedeno da smjesa sadrži duhan, da je opasna za zdravlje i namijenjena samo za odrasle osobe i porijeklo proizvoda”, tvrdi Hadžijusufović.

Međutim, vlasnici kafića koji nude nargilu uvjeravaju u suprotno. Jedan od njih, koji je otvorio kafić na Baščaršiji, kaže da je duhan koji nabavljaju kvalitetan i u skladu s propisima.

“Stavljamo 60 posto meda, aromu i 0,2 posto duhana, nema nikotina i katrana. Sada ih mogu poslati na analizu, pa da se potvrdi ovaj sastav koji sam naveo. Duhan dobavljamo od jedne firme u Bosni i Hercegovini. Obično se koristi onaj iz Dubaija. Ne koristimo ćumur [drveni ugalj] ili nešto slično, već kokosovo drvo, koje je najmanje štetno. Treba ispoštovati sva pravila, higijenu, čišćenje, da je duhan legalno nabavljen”, tvrdi ovaj vlasnik.