Šta je sa uspostavom Odjela za provjeru imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija?

Ovih dana, istekao je još jedan, produženi rok od 90 dana, do kojeg je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), trebalo uspostaviti Odjel za provjeru imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija. Dva dana prije isteka ovog roka, VSTV je, iako još nije formiran ovaj odjel, imenovao petero predsjednika sudova u BiH, koji su na taj način izbjegli provjeru svog imovinskog stanja. Uspostava Odjela, jedan je od uslova za dobivanje tačnog datuma početka pregovora sa Evropskom unijom, piše BHRT.

Uprkos činjenici da, po Zakonu, nosioci pravosudnih funkcija ne mogu stupiti na dužnost dok ne prođu sve provjere, VSTV je sredinom prošle sedmice ipak imenovao petero predsjednika sudova i to dva dana prije je nego što na snagu trebala stupiti odredba o obaveznoj provjeri njihovog imovinskog stanja. U VSTV-u ovaj potez pravdaju činjenicom da su to uradili, jer država nije obezbijedila novac neophodan za uspostavljanje Odjela za provjeru imovinskih kartona sudija i tužilaca i mogućom blokadom rada pravosuđa.

– Da imamo što manje te negativne štete, jer bojim se da možemo doći u poziciju da sudovi i tužilaštva u značajnoj mjeri mogu biti reducirani u radu zbog nedostatka nosilaca pravosudnih funkcija – rekao je predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija 20. marta.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza se slaže sa VSTV-om kada je riječ o složenosti formiranja Odjela za provjeru imovinskog stanja nosilaca pravosudnih funkcija i poručuje da je spreman na novo prolongiranje roka za još tri mjeseca. 

Ni direktor Centra za sudsku i tužilačku obuku Federacije BiH Arben Murterzić nije sklon teorijama zavjere po kojima se namjerno opstruiše formiranje Odjela.

– U najgorem slučaju, ako ne bude ništa riješeno do 23. marta, opet izmjene i dopune da produžimo taj rok. Ja smatram opet da su ove izmjene doista teške. Treba 17 ljudi zaposliti. Treba angažirati vanjske saradnike i doista tu VSTV-u treba pomoć – rekao je ministar pravde BiH Davor Bunoza krajem januara.

– Jednostavno procedure zapošljavanja zaista dugo traju. Budžetski problemi su standardni. Tako da, zaista, bilo bi dobro da se što ranije krene provoditi ono što je propisano zakonom, a mislim da je tu čisto tehnika u pitanju – kazao je direktor Centra za sudsku i tužilačku obuku FBiH Arben Murterzić.

Povjerenje građana u pravosuđe nikada nije bilo na nižem nivou tako da bi transparentno objavljivanje imovine nosilaca pravosudnih funkcija sigurno pomoglo u rastjerivanju oblaka sumnje sa sudija i tužilaca.

Ipak, formiranje Odjela koji bi se tim bavio se još ne nazire.

– Provjera imovinskih kartona je postavljena na taj način da opet sve zavisi od dobre volje drugih organa. Budući da u ovim izmjenama i dopunama zakona piše da ostali organi vlasti sarađuju sa VSTV-om. Međutim, nije im eksplicitno rečeno da moraju da sarađuju – naveo Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” kazao je da je to problem ove države.

– Donesete propis, a onda nema ko da ga primjenjuje. Ovo je za mene jedna obaveza koja će vratiti povjerenje, evo konkretno u sudsku vlast da u ovoj državi nema zaštićenih – kaže Šehić.

Po dobijanju statusa kandidata Albanija je bila suočena sa nizom uslova koje joj je Evropska unija postavila, a koji su se odnosili u prvom redu na reformu pravosuđa sa ciljem reevaluacije sudija i tužilaca, što je uključivalo tzv. vetting procedure ili lustracije. Proces vettinga u Albaniji pokrenut je 2016. godine, a od tada do danas 359, što je gotovo pola od ukupnog broja sudija i tužilaca u ovoj zemlji, odstranjeno je sa funkcije. Nijedna druga država, iako je korupcija u sudovima problem širom Balkana, nije slijedila primjer Albanije u smislu stroge inspekcije sudija i tužilaca, te udaljavanja s posla onih koji ne mogu objasniti porijeklo svoje imovine.