Šta je “prljava bomba” i zašto Rusija tvrdi da bi je Ukrajina mogla iskoristiti

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je izjavio da će Ukrajina možda iskoristiti “prljavu bombu” – napravu u kojoj je radioaktivna i eksplozivna supstanca.

Šojgu nije ponudio dokaze da to Ukrajina namjerava uraditi, dok Ukrajina, kao i Francuska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države odbacuju ove tvrdnje. Ministar odbrane Rusije je britanskom ministru odbrane Benu Wallaceu kazao da je, kako je naveo, zabrinut zbog mogućih provokacija Kijeva, što se odnosi i na upotrebu “prljave bombe”. Slično je poručio ministrima odbrane SAD-a, Francuske i Turske.

Za francusku, britansku i američku vladu riječ je o lažnim tvrdnjama da će Ukrajina na vlastitom teritoriju koristiti spomenuto oružje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je negirao ove navode i poručio da je Rusija “izvor svega prljavog što se može zamisliti u ovom ratu”.

Šta je “prljava bomba”

“Prljava bomba” sadrži radioaktivne supstance, kao što je uranij koji se rasprši u zraku nakon eksplozije. U njoj ne treba biti visoko radioaktivna supstanca, poput one koja se koristi za nuklearne bombe. Za njihovu proizvodnju može se koristiti radioaktivni materijal koji se koristi u bolnicama, nuklearnim elektranama ili laboratorijama.

Zbog toga su jeftinije za proizvodnju i lakše ih je proizvesti, nego neko drugo nuklearno oružje. Između ostalog, “prljava bomba” se može transportovati konvencionalnim vozilima.

S obzirom na to da njena upotreba može izazvati teške bolesti, kao što je rak, njena upotreba bi za posljedicu imala veliku paniku među stanovništvom. Nakon upotrebe, moralo bi se evakuirati šire područje, a kako bi se mogla uraditi dekontaminacija. Postoji mogućnost i trajnog napuštanja područja na kojem je iskorištena.

Savez američkih naučnika je izračunao da bi upotreba jedne takve bombe u New Yorku ovaj grad učinila decenijama nenaseljivim. Shodno tome, “prljava bomba” spada u red oružja za masovno uništenje. Međutim, riječ je o vrlo nepouzdanom oružju. Da bi se radioaktivna supstanca širila na ciljanom području, mora biti reducirana u prahu. Ako su čestice previše fine ili se ispuste tokom snažnijeg vjetra, šteta može biti mnogo veća.

Čemu ruske tvrdnje o “prljavoj bombi”

Iz Američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) saopćili su da je Šojgu svojom izjavom “vjerovatno pokušao usporiti ili obustaviti Zapadnu vojnu pomoć Ukrajini i eventualno izazvati strah u NATO-u”.

Glasine kazuju da zapravo Rusija planira da iskoristi “prljavu bombu” u Ukrajini, a da će onda za to okriviti Ukrajinu. No, pojedini analitičari su mišljenja da Rusija nije toliko bezumna s obzirom na štetu koju bi učinila sebi i ukrajinskim teritorijama koje su pod njenom kontrolom.

Za ISW je malo izgledno da se Rusija priprema za upotrebu ovog oružja.

Da li se ikada koristila “prljava bomba”

BBC izvještava da nigdje u svijetu nije bilo uspješnih napada “prljavom bombom”. No, bilo je pokušaja da se iskoristi. Čečenski pobunjenici su 1996. u moskovskom parku Izmailovo postavili bombu u kojoj je bio dinamit i radioaktivni cezij-137. Cezij je izvađen iz sredstava koja se koriste za liječenje od raka. Sigurnosne službe su otkrile ovu bombu i deaktivirale su je. Čečenska obavještajna služba je 1998. pronašla i deaktivirala “prljavu bombu” koja je bila postavljena u blizini željezničke pruge.

Jose Padilla, američki državljanin koji je imao kontakte s Al Kaidom, 2002. godine je uhapšen u Londonu pod sumnjom da je planirao napad ovim oružjem. Osuđen je na 21 godinu zatvora. Britanski državljanin i član Al Kaide Dhiren Barot je 2004. uhapšen u Londonu te je osuđen na 30 godina zatvora zbog planiranja terorističkih napada u SAD-u i Velikoj Britaniji koji bi podrazumijevali upotrebu “prljave bombe”. No, ni Padilla, ni Barot nisu prije hapšenja počeli sklapati ove bombe, piše BBC.