Šta je pozadina okupljanja vrana u kasnim satima na ulicama bh. grada?

Scene sa ulica glavnog grada Bosne i Hercegovine u kasnim večernjim satima često liče na one iz kultnog filma Ptice iz 1963. godine, kojeg potpisuje legendarni Alfred Hitchcock.

Raskrsnice u naseljima Malta, Čengić Vila i Otoka u “gluho doba” noći dom su za stotine vrana koje se okupljaju – pa ovaj prizor izgleda zaista zastrašujuće.

Mnogi prolaznici koji su imali prilike prisustvovati ovom događaju ostali su zapanjeni sa pitanjem šta ptice u to doba noći rade nasred ulice i zašto su koncentrisane uglavnom u ova tri sarajevska naselja.

Nerijetko su građani meta ovih pernatih životinja, pa su zabilježeni i slučajevi napada na Sarajlije.

Na ovo je svojevremeno upozoravala Jasna Duraković, zastupnica SDP-a u Skupštini Kantona Sarajevo.

“Radi se o agresivnim pticama. Postale su jedna vrsta grabežljivica koje se vrlo brzo razmnožavaju. Postaje problem, kao što je bio problem s psima lutalicama. Napadaju građane u vrijeme parenja, a to je od marta pa sve do ljetnog perioda”, kazala je te prilike Duraković.

Odgovore na pitanja o ovom neobičnom fenomenu potražili smo na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.

“Vrane su već odavno postale redovni stanovnici ne samo rubnih, već svih djelova gradova. Glavni razlog za to je velika količina lahko dostupne hrane, koju ptice imaju na izboru u bilo koje godišnje doba. Sa ovim značajnim resursom omogućen im je lagodan i neometan život, koji podrazumijeva nesmetano podizanje podmlatka”, ističe docentica sa Veterinarskog fakulteta Ajla Ališah za portal Radiosarajevo.ba, koja napominje kako je riječ o izuzetno inteligentnim stvorenjima.

“Vrane spadaju u jedne od najpametnijih životinja u porodici ptica sa vrlo jasnom društvenom hijerarhijom. Žive u zajednicama koje čine par desetina ptica, a prije  u vrijeme parenja, te zajednice mogu da broje i po nekoliko stotina jedinki. Imaju izraženu društvenu socijalizaciju i komunikaciju, koja im pomaže da tako dugo uspješno i opstaju.

Iako je njihov bioritam takav da se tokom dana hrane, a navečer grupišu na krošnjama drveća, slike koje vidimo u noćnim satima na ulicama Sarajeva nam upućuju na nešto sasvim drugo”, dodala je Ališah.

Taj fenomen objašnjava kroz tri primjera koja su uzajamno povezana.

“Jedan od mogućih razloga jeste manja frekvenca automobila i ljudi, što im omogučava lakši i nesmetan pristup izvorima hrane, kao što su kontejneri, kante za smeće, travnate površine sa biljnim sjemenkama i slično.

Drugi mogući razlog može da bude jedan vid socijalizacije i druženja vrana, jer uskoro počinje vrijeme parenja, a “ovaj način je idealan za pronalazak partnera”.

Kao još jedan od razloga može se navesti i promjena u samom životnom ambijentu, odnosno količina dostupne svjetlosti, koja kod svih živih bića, a pogotovo kod nekih vrsta ptica kao što su domaća perad, dovodi do foto stimulacije, odnosno lažnog produžavanja ‘dnevnog perioda’.

Razlog za to, kako se predpostavlja, bi mogla biti jaka ulična i okolna rasvjeta, tzv. ‘svetlosna kontaminacija’, zbog koje se ptice osjećaju na neki način sigurno. Teritorij im je osvjetljen, kao i izvori i dostupnost hrane, a samim tim ne osjaćaju se ugroženo od potencijalnih predatora”, zaključila je Ališah.