Šta donosi Zakon o sprečavanju nasilja u porodici i kako tretira femicid

Crna statistika kaže da čak 80 posto zlostavljanih žena nikada ne prijavi nasilnika, jer ne vjeruje u sistem zaštite. U dosadašnjoj praksi hitne mjere zaštite žrtve nasilja mogao je da izrekne samo sud, a prema usvojenom nacrtu to može da učini i policijac. Sud ima rok da za 24 časa produži mjeru zaštite, piše BHRT.

– Sada policajac može pismenim naređenjem da izrekne hitnu mjeru zaštite koja traje 48 sati. To može da bude udaljavanje iz stana, kuće počinioca nasilja i zabrana komunikacije sa žrtvom – kaže advokatica Dragana Stanković.

Policijska uprava Banja Luka bilježi 65 posto prijava za nasilje više nego prošle godine.

Za polovinu podnesenih prijava za nasilje Okružno javno tužilaštvo Banja Luka je obustavilo istragu, a samo za 20 posto podiglo optužnicu.

U najvećem broju predmeta za krivično djelo Nasilje u porodici do obustave istrage dolazi u situaciji kada oštećena odbije svjedočenje protiv osumnjičenog lica, a kada nije bilo moguće pribaviti druge dokaze.

Oštrije prema nasilnicima

Sankcije moraju biti mnogo oštrije prema nasilnicima, poručuju u Udruženim ženama. Nasilnici su u 70 posto procesuiranih slučajeva dobili samo uslovne kazne. Prvi korak je da se žrtve jave na besplatni SOS telefon 1264, gdje će dobiti savjete i pomoć.

– Vrlo je važno da da se žrtva i počinilac odvoje. Jedan od metoda je sigurna kuća. Drugi metod je da se počiniocu zabrani pristup u objekat gdje se vrši nasilje. Prošle godine je 37 osoba napustilo Sigurnu kuću, od toga 34 se nisu vratile u nasilnu zajednicu – ističe direktorica Fondacije “Udružene žene” Gorica Ivić.

Nasilne odrasle osobe su bile ili žrtve nasilja u djetinjstvu ili su gledale nasilje u porodici, ocjenjuje sociolog Vladimir Vasić. Za smanjenje stope nasilja, kaže, treba raditi sa djecom.

– Osoba koja vrši nasilje ima psihičkih problema. Bez obzira ko bila ta osoba i koliko ugledna bila. Ili ima problem sa alkoholom, drogom ili ima ozbiljnih psihološke devijacije koje nisu na vrijeme liječene – kaže Vasić.

Nema samopouzdanja

Nasilnici biraju žrtve koje nemaju dovoljno samopouzdanja. Ukoliko žrtva nema podršku porodice, a ekonomski je zavisna od nasilnika teško izlazi iz začaranog kruga.

– Osnažena i samostalna žena ne postaje žrtvom. Nje nema u Sigurnoj kući, nema je u evidenciji, ona ne čeka prvi šamar. Nasilnici biraju ove druge kojima mogu manipulisati – naglašava Milkica Milojević, novinarka i aktivistikinja.

Prijedlog da se femicid uvrsti kao krivično djelo u Krivični zakon RS, prema kojem bi počinilac bio kažnjen kaznom od najmanje deset godina zatvora do doživotnom kaznom, nije prihvaćen.