Šta donosi odluka o “Vladinoj potrošačkoj korpi”: Hoće li nas uvjeravati i da previše jedemo

Samo pet mjeseci nakon što je Fadil Novalić tvrdio da potrošačka korpa ne postoji ni u evropskoj statistici i da je ona proizvoljna, kao i da ulje nije skuplje, već da ga možemo kupiti manje, Vlada FBiH prihvatila je prijedlog Federalnog zavoda za statistiku da i ova institucija, poput svih u regionu, ponovo počne s objavljivanjem iznosa minimalne i prosječne potrošačke korpe. 

Stizale optužbe

Entitetski zavod još od 2008. ne izračunava i ne objavljuje podatke o tome koliko je novca potrebno porodici u FBiH kako bi preživjela mjesec. Iako je potrošačka korpa zadržana u statističkim izvještajima susjednih zemalja, pa i u entitetu RS, u FBiH je godinama nema.

U suštini, bilo je potrebno da se barem u zvaničnim statistikama sakrije sramota kako živi većina građana u FBiH. Ipak, dok ne dobijemo zvanični izvještaj, bit će potrebno, kako je to proteklih dana najavljeno, formirati radnu grupu, uraditi metodologiju za izračun cijene potrošačke korpe…

S druge strane, iznos potrošačke korpe obračunava Savez samostalnih sindikata (SSS) BiH, koji je objavio podatak da su u decembru 2021. minimalni troškovi četveročlane porodice iznosili 2.265 KM i da su za 75,37 KM veći u odnosu na novembar.

Istovremeno, prosječna plaća u FBiH iznosi 999 KM, pa je jasno da u FBiH jedva preživljavaju i porodice s dvoje uposlenih.

Predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović kaže da od marta 2019. redovno objavljuju podatke o minimalnim troškovima života i da Vlada FBiH nije imala ništa protiv toga sve do sredine 2020., kad je postalo jasno da cijene, posebno hrane i higijenskih proizvoda, stalno rastu i da sve više građana sve teže sastavlja kraj s krajem. Optužbe da se podaci „friziraju“ iz Vlade su počele stizati nakon zahtjeva da minimalna plaća u FBiH iznosi 1.000 KM.

– Federalni zavod za statistiku prestao je objavljivati, ali je nastavio raditi interno izračun korpe. U više navrata su nam potvrdili da se podaci koje mi objavljujemo gotovo potpuno poklapaju s njihovima. Nije tačno da ne znaju metodologiju ili da se ona tek treba izmisliti, osim ako je nisu zaboravili – kaže Šatorović.

Čudna formula

U SSSBiH očekuju da će, „nekim čudnim formulama“, podaci o „Vladinoj potrošačkoj korpi“ prikazivati znatno niže iznose.

– Pokušavat će nas ubijediti da previše jedemo, da se razbacujemo i da nam je za život potrebno onoliko novca koliko nam oni odrede – ističe Šatorović.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić potvrđuje da se iznos potrošačke korpe redovno mjeri u zemljama okruženja, a na to je upozoravala i Vladu FBiH.

– Mjesečna potrošačka korpa mjeri kakva je kupovna moć, pogotovo u odnosu na prosječnu platu, iako prosječna plata uopšte nije relevantna jer najveći broj ljudi živi od mnogo nižih primanja – kaže Cenić.

Umjesto potrošačke korpe, Zavod za statistiku radio je ankete o potrošnji domaćinstva u FBiH, a posljednja je objavljena za 2015., kada je utvrđeno da su prosječni mjesečni izdaci tročlane porodice 1.508 KM.

U fokusu hrana

Kada je riječ o indeksu potrošačkih cijena, s kojim se trebaju usklađivati plaće i penzije u državi, Cenić kaže da se u Velikoj Britaniji mjesečno prate cijene 180.000, u SAD i EU 80.000 proizvoda, a u posebnoj kategoriji su reprezentativni proizvodi. Kod nas je u fokusu 617 artikala, uglavnom je to hrana.

– Kvalitet naše statistike, zajedno s Kosovom, EUROSTAT uvrštava u najgore, jer podaci često nisu relevantni. Anketa o potrošnji stanovništva nije rađena od 2015. godine. Kažu da će je raditi do kraja godine, a ja kažem, daj Bože. Tvrdim da namjerno nije rađena – ističe Cenić.