ŠTA ČEKA 17.000 RADNIKA: Otkriveno gdje se zatvara prvi pogon rudnika

Bosna i Hercegovina je potpisala mnoge međunarodne ugovore i sporazume kojima se obavezala da će odustati od korištenja mrkog uglja, lignita, mazuta…

Nesumnjivo su potpisnici bili svjesni da će ovo biti težak i bolan proces za zemlju koja gotovo 70 posto električne energije dobija sagorjevanjem uglja, koja je jedina izvoznica električne energije u regionu i gdje ovaj sektor direktno zapošljava više od 17.000 radnika.

Ali prosto je nevjerovatno da je vlast u našoj zemlji propustila rokove za realizaciju većine obaveza, da nema strategiju i da poduzima jako male ili pak nikakve korake za što bezbolniju tranziciju koja bi uključivala prekvalifikaciju, obrazovanje, razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost, već i dalje insistira na izgradnji termoelektrana i ulaže u ugalj i fosilna goriva.

A ignorisanje pitanja energetske tranzicije može dovesti samo do najgoreg mogućeg scenarija- da najveću cijenu plate građani, privreda i zaposleni u termoenergetskom sektoru.

Ipak jedno je sigurno- svi rudnici i termoelektrane u Bosni i Hercegovini biće zatvoreni najkasnije do 2050. godine, čime će na hiljade radnika ostati bez posla.

Potvrdio je to i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

“Primarni zadaci i obaveza za BiH i Federaciju BiH su primjena i prenošenje zakonodavstva Evropske unije i usvajanje ciljeva do 2030. godine, a sa vizijom do 2050. koji se odnose na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije sa postepenim smanjenjem, konačnim prestankom korištenja fosilnih goriva u blokovima u termoelektranama do 2050. godine”, kazao je Lakić.

Istaknuo je da je strateški cilj države uspostaviti pravedan proces tranzicije energetskog sektora, ali da dosta strateških dokumenata koji bi trebali da prate kompletan proces još nisu doneseni.

Naveo je i da Ministarstvo, zajedno sa Svjetskom bankom, planira realizovatii pilot projekt koji bi se odnosio na tri rudnika.

“Pripremaju se uslovi za zatvaranje jednog pogona rudnika uglja u Zenici, zbrinjavanje određenog broja radnika, kao i pripremu plana zatvaranja drugih pogona u određenom vremenskom roku u kojem je planiran prestanak proizvodnje uglja iz rudnika Zenica. Trenutno su ove aktivnosti u toku i vrlo brzo ćemo vidjeti njihove efekte na terenu” naveo je dodajući da se radi i na pilot projektu pravedne tranzicije, pored Zenice, i još dva rudnika, čija je proizvodnja planirana u nešto dužem vremenskom periodu.

Može li BiH bez rudnika i termoelektrana na ugalj?

U BiH trenutno imamo 11 aktivnih rudnika uglja i pet termoelektrana, a kompletan ovaj sektor direktno zapošljava više od 17.000 radnika.

Godišnja proizvodnja uglja- uglavnom lignita i mrkog uglja, kreće se oko 13 miliona tona, a čak 94 posto uglja koji proizvedemo trošimo za proizvodnju električne energije, dok se oko 710.000 tona utroši za proizvodnju toplotne energije u individualnim domaćinstvima i centralnim sistemima grijanja u gradovima.

Izuzev TE Stanari, koja je puštena u rad 2016. godine, sve ostale TE su stare između 31 i 72 godine.

Takođe Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja proizvodi više struje nego što su njene domaće potrebe, te je i jedina izvoznica električne energije.

I uprkos svemu rečenom napuštanje eksploatacije uglja je jedina racionalna odluka.

Razloga je više- tehnološki, ekološki i ekonomski. I u konačnici, svi rudnici i sve termoelektrane u državnom su vlasništvu i uglavnom neprofitabilne, a proizvodnja uglja u BiH se subvencioniše. Samo u period od 2015. do 2019. godine, ukupan broj direktnih investicija iznosio je 16.54 miliona eura.

“Ukupan prihod svih elektroprivreda u BiH iznosi 1,9 milijardi KM, a njihov profit u 2020. godini je iznosio 19,5 milona maraka. Kada vidite takav odnos između ukupnog prihoda i profita onda je svima jasno da elektroprivrede nemaju snage da iznesu tranziciju, ali zato imamo preko 6 milijardi eura štednje građana i privrede. Taj novac stoji neiskorišten a, po meni, mogao bi se djelimično iskoristiti u ovoj tranziciji”, izjavio je Damir Miljević, član Upravljačkog odbora RESET Centra za održivu energetsku tranziciju na webinaru “Imperativ smanjenja korištenja uglja u kontekstu energetske tranzicije BiH” koje je organizovao Štokholmskog instituta za okoliš.

Tranzicija sa uglja, čije rezerve u ovom momentu iznose oko 6 milijardi tona, na obnovljive izvore energije veliki je izazov za Bosnu i Hercegovinu, složu se i domaći i strani eksperti.

Kako napredujemo po pitanju vjetroelektrana i solarnih elektrana?

Mr.sc. Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku za BUKUje govorio o potencijalima obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini i kako iste koristimo.

Kako ističe iako je u zadnje vrijeme u medijima u BiH dosta prisutna tema vjetroelektrana i solarnih elektrana, trend izgradnje tih elektrana još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou.

Trenutno postoje izgrađene 3 vjetroelektrane, sve u FBIH, ukupne snage 134 MW, te nekoliko stotina solarnih elektrana (uglavnom snage od nekoliko kW do nekoliko stotina kW), koje u ukupnom zbiru imaju snagu manju od 100 MW. 

Dakle, to je u ukupnoj instalisanoj snazi postrojenja za proizvodnju električne energije (ca. 4,7 GW) još uvijek zanemariva snaga, a takođe i proizvodnja iz tih postrojenja na godišnjem nivou je još uvijek zanemariva.

Međutim, sve ukazuje, kaže Petrović, da će vrlo brzo ovaj udio vjetroelektrana i solarnih elektrana u energetskom misku BiH značajno porasti, jer je u izgradnji ili pripremi izgradnje njih nekoliko veće snage. “U nekoliko općina su već tražene ili izdate dozvole za solarne elektrane ukupne snage od nekoliko stotina MW, a veliki broj subjekata iz sektora industrije, kao i domaćinstava planira ill je već u realizaciji izgradnje solarnih elektrana relativno manjih snaga. S druge strane, čini se da kapacitet, ali ni plan i razvoj prenosnih i dsitributivnih kapaciteta nije prilagođen porastu snage izgrađenih elektrana, te bi se tu mogli očekivati problemi u skorijoj budućnosti”, istakao je Petrović i za ilustraciju naveo primjer Češke gdje je tokom 2023. godine u jednom trenutku bilo blokirano 400 MW solarnih elektrana jer nisu mogli plasirati svoju proizvodnju u elektro mrežu.

Takođe, dodaje, solarne elektrane bi mogle ili trebale biti planirane i s postrojenjima za skladištenje električne energije -baterije većih kapaciteta, što bi doprinijelo stabilnosti elektro mreža.

Kao primjer, naš sagovornik navodi Tursku, gdje investitori u vjetroelektrane i solarne elektrane koji planiraju i skladišne kapacitete, imaju prednost u dobijanju dozvola i koncesija za izgradnju postrojenja.

Zaključak- da bi se proces dekarbonizacije u BiH uspio, potrebna je želja, struka i novac – u trenutnoj situaciji, svaka od ovih stavki je poprilično klimava.