Šta će značiti za vlasnike nekretnina iz BiH: Od 1. januara u Hrvatskoj na snagu stupa porez na imovinu

O uvođenju poreza na imovinu u Hrvatskoj priča se već neko vrijeme i od 1. januara naredne godine on će i stupiti na snagu. Hrvatski sabor je donio šest zakona koji su dio novog kruga poreznih izmjena, a uvode i porez na imovinu. Petina sredstava prikupljenih od poreza na imovinu ići će državi, a 80 posto općinama. Zastupnički dom također je donio zakon koji zahtijeva dvotrećinsku suglasnost vlasnika stanova za kratkoročni najam, piše Forbes Slovenija pozivajući se na STA.

Porez na imovinu zamijenit će porez na kuću za odmor. Iznosit će od 0,60 do 8 eura po kvadratnom  metru. Određivat će ga jedinice lokalne samouprave, a visina poreza može varirati i između područja unutar pojedine općine ili grada.

Zgrade koje se iznajmljuju na duže vrijeme (najmanje 10 mjeseci godišnje), nekretnine koje vlasnici koriste za stalni boravak i nekretnine u kojima živi član porodice bit će oslobođene plaćanja poreza.

Vlasnici nekretnina koje ne sprječavaju funkcionalno stanovanje također će biti oslobođeni plaćanja poreza, kao i mještani koji su unajmili stanove za dodatnu djelatnost i imaju prijavljeno stalno prebivalište u istoj zgradi, navodi STA.

Poreznim izmjenama propisani su i novi kriteriji za paušalni porez, koji će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti područja. U najrazvijenijim dijelovima turizma paušalni porez iznosit će od 100 do 300 eura po krevetu godišnje, za najslabije razvijene od 20 do 100 eura, a za srednje razvijene od 70 do 200 eura po krevetu.

Ovim mjerama Vlada Republike Hrvatske želi povećati zalihe stanova za dugoročni najam i smanjiti najamnine.

Kako je ranije pisao Forbes BiH, uvođenje poreza na nekretnine u Hrvatskoj tiče se itekako i državljana BiH, koji u ne malom broju, posjeduju nekretnine širom Hrvatske.

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj su kupili više od 70 hiljada nekretnina bilo kuća, stanova ili vikendica, čija u kupna vrijednost se mjeri u milijardama.

Prema podacima koje nam je ustupila Porezna uprava Republike Hrvatske četiri posto kupoprodajnih ugovora prema državi stjecatelja u 2023. godini otpada na BiH. Dok su Slovenci prvaci sa 28 posto kupoprodaja, slijede ih Nijemci sa 25 posto, državljani Austrije čine 11 posto, više od BiH, sa udjelom od pet posto imaju Češka i Slovačka.

Prema broju kupoprodaja za prvih šest mjeseci ove godine (od 01.januara do 01. jula 2024.) Slovenija je prednjačila sa 1819 kupoprodaja, Njemačka 1376, Austrija 582, a Bosna i Hercegovina sa 252.

Navedeni pregled ne sadrži podatke o ukupnoj kupoprodaji nekretnina, već isključivo o kupoprodaji za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice.