Šta bi se dogodilo kad bi sve ose nestale

Ose su, budimo iskreni, prilično dosadne i neprijatne, a njihovi ubodi mogu veoma da zabole.

Međutim, šta bi se dogodilo sa svijetom kad bi sve ose jednostavno nestale?

Prije nego što počnete da slavite ovaj scenario, BBC donosi manje poznate, čudesne činjenice o ovim insektima bez kojih bi došlo do velikih poremećaja u ekosistemu.

Da nema osa, ne samo da bismo ostali bez vrste insekta, već i bez kompleksnog društva koje ima sličnosti s našim.

Važnost predatora

Svaka osa ima svoju ulogu koju mora da ispuni, bez obzira radi li se kraljici, čistačici, čuvaru ili dadilji. Osim toga, puno su pametnije nego što ljudi to priznaju.

Neke ose međusobno prepoznaju lica i prema tome onda prepoznaju gdje su u hijerarhiji kao i da li je osa prijateljski ili neprijateljski nastrojena. Možda to niste znali, ali ose se mogu istrenirati da pronalaze eksploziv ili droge.

Ose su vrlo važan predator, a gubitak svakog predatora ima snažan negativan efekt na ekosistem. To je zbog toga što ose čuvaju biljni život, usjeve i druga bića od paukova, stonoga, muva do gusjenica i ostalih.

Ovi leteći predatori godišnje samo u Velikoj Britaniji ulove oko 14 kilograma drugih insekata, a većina im služi za hranjenje mladih. Tako bi bez osa mnoge biljke ostale nezaštićene, a domovi bi nam bili prepuni insekata koje dosad nismo morali da “tjeramo”.

Prijeti im scenario pčela

U posljednjih 30 godina snažno je pala populacija pčela zbog upotrebe pesticida, promjene u poljoprivredi i klimatskih promjena.

Sličan scenario prijeti i osama, ali javnost ih ne percipira u tako romantičnom svjetlu kao na primjer pčele. Studije su pokazale da ljudi s pčelama vežu pozitivnije doživljaje i slike – med, cvijeće i polen dok ose dozivaju puno negativnije pojmove i slike poput uboda, bola i bijesa.

To je potpuno nepravedno, tvrde stručnjaci, jer ose obavljaju neke identične funkcije u prirodi poput pčela, a takođe su i ključni oprašivači.

Činjenica je da, kad ose ne bi postojale, izgubili bismo i više od 100 različitih vrsta orhideja i smokvi.

To možda ne zvuči kao strašna katastrofa, ali svaka vrsta smokve oslanja se na svoju vrstu ose koja je oprašuje. Vezano za to, više od 1.000 vrsta tropskih ptica i sisara zavisi od smokava.

Postoji na hiljade vrsta osa koje uglavnom obavljaju svoj posao u prirodi da ih ne primjećujete. Samo jedan posto osa doći će do vašeg stola. Naravno, najodbojnija karakteristika ose je njen žalac, a njen ubod je vrlo bolan.

Naime, žalac ose sadrži vrstu toksina za koji su laboratorijske pretrage pokazale da ima aktikancerogena svojstva.

Ose imaju puno da ponude. Dok dođu do vašeg sladoleda ili soka, u zadnjem su stadijumu života. Žive dvije nedjelje do mjesec dana.

Stručnjaci savjetuju – ne dirajte ose jer bez njih bismo imali puno više zaraza i bolesti, manju bioraznolikost i globalno tržište hrane bilo bi nesigurnije.

Koliko god instinktivno paničimo kad vidimo osu i po počinjemo da mlatimo rukama po vazduhu, nemojte. Zastanite i pogledajte ih. Možda primjetite koliko su čudesna ova omražena bića, prenosi N1.